Među 20 žena i muškaraca Crkve su šestoro misionara laika, osmorica svećenika, tri redovnice, redovnik, i dvojica bogoslova. Najopasnije je bilo za misionare i ostale crkvene djelatnike u Americi i Africi – osmero njih, petorica svećenika i troje laika, ubijeno je u Americi, a u Africi jedan svećenik, tri redovnice i bogoslov.

U Aziji je u nasilju život izgubilo troje ljudi, u Europi dvojica talijanskih svećenika; u Comu je u rujnu psihički poremećen muškarac ubio svećenika Roberta Malgesinija koji je skrbio za beskućnike, a u prosincu u sicilijskom gradu Riposto o. Leonardo Grasso izgubio je život u požaru podmetnutom u centru za ovisnike.

Neki od ubijenih žrtve su pljačke ili nasilnih sukoba na području u kojima su djelovali, napominje Fides.

U posljednjih 20 godina diljem svijeta ubijeno je 535 pastoralnih djelatnika, među njima petorica biskupa, navodi se u izvještaju uz dugi popis kršćana progonjenih u svijetu, koji su zbog svoje vjere zlostavljani, diskriminirani i progonjeni. Papa Franjo redovito podsjeća da broj današnjih žrtava progona kršćana nadilazi broj njih u prvoj Crkvi. I protekle je godine u svijetu bilo bezbrojnih otmica, i napada na kršćane, među zemljama se ističu Nigerija i Pakistan.

U rujnu je pak objavljen izvještaj o crkvenim djelatnicima koji su izgubili živote u borbi protiv pandemije koronavirusa. Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) navelo je da je u godini koronavirusa brinući se o bolesnima preminulo stotine svećenika i redovnica, bolničkih kapelana i medicinskih djelatnika, te ističe da je to najveća skupina pogođenih nakon liječnika – samo svećenika ih je bilo 400.

Zemlje s najvećim brojem duhovnika preminulih pomažući oboljelima su Nizozemska – 181 (uglavnom starijih redovnika), Italija 121 i Španjolska sa 70 žrtava. U Poljskoj su preminula desetorica svećenika, u Belgiji petorica, kao i u Ukrajini, u Irskoj trojica, u Austriji četvorica. Statistika je uključivala podatke iz 38 biskupskih konferencija u Europi.