Na početku mise Betlehemsko svjetlo mira donijeli su katolički skauti i uručili ga nadbiskupu. Ono će naredne dane gorjeti u riječkoj prvostolnici kao simbol vjere, ljubavi, nade, i mira.

U propovijedi je protumačio da je treća nedjelja došašća puna različitih sadržaja koji su, svaki za sebe, dosta važni. Ova nedjelja zove se Nedjelja Radosti, Gaudete. „U liturgijskim čitanjima puno puta čuli smo poziv na radost jer nam se približava Božić, ali i radost zato jer je Gospodin i sada tu. Poziv je to da ga prepoznamo u Crkvi, u njegovoj Riječi, u euharistiji i drugim sakramentima, u braći i sestrama, osobito onima koji su u potrebi, siromasima, kojima trebamo biti bližnji. Današnja nedjelja kao Nedjelja Caritasa poziva nas da u središte svoga promišljanja i djelovanja stavimo način na koji živimo radost evanđelja koja nam je predana, a to je taj susret s bližnjima na različite načine, a osobito s onima koji su u potrebi, što je i smisao Caritasa“, rekao je nadbiskup.

Prisjetio se djetinjstva i običaja kojima se treća nedjelja došašća povezuje s radošću i ljubavlju i slavi kao svojevrsni Majčin dan. „Majke nas ljube i više nego što zaslužujemo što i nas poziva da budemo doista otvoreni onima koji su u potrebi i da ne očekujemo od njih da zasluže to što ćemo za njih činiti, nego kao što nas majke prepoznaju, i mi njih trebamo prepoznati i kroz djela ljubavi učiniti im se ne samo bližnjima, nego bližnjima na način kako to čine majke“, rekao je nadbiskup. Stoga je čestitao svim majkama treću nedjelju došašća – Materinsku nedjelju, a svima onima koji nisu majke poslao poticaj da od majki usvoje tu radosnu darovanost u ljubavi koje je karakteristika majčinstva.

Posljednja tema koju je nadbiskup izdvojio bila je vezana uz sv. Ivan Krstitelja – čovjek došašća. Zanimljivo da on nikome ne govori da prestanu biti ono što jesu, nego da to što jesu budu na nov način, da to bude s više solidarnosti, pravednosti, miroljubivosti. To su značajke koje se mogu izvući iz njegovih preporuka, poručio je Uzinić. Iz središta evanđeoskog ulomka izdvojio je posljednju preporuku vojnicima: „…. budite zadovoljni svojom plaćom“. To znači da shvatimo i prihvatimo granice. Riječ je o mudrosti koju treba imati da budemo zadovoljni vlastitim ograničenjima i da znamo staviti granice vlastitim egoističkim željama. „Kad ne znamo staviti granicu svojim željama, onda uvijek tražimo nešto više i tražeći više i novo, dogodi se da nismo sposobni primijetiti da dok mi imamo dvije haljine, naš bližnji nema ni jednu. Nismo sposobni stati kada skupimo jedan milijun u banci, pa nam treba i drugi, dok netko nema ono osnovno za život. Nismo sposobni razumjeti da nam je dosta jedan automobil, jedna kuća i da nije potrebno nagomilavanje kako pokretnih, tako i nepokretnih dobara koja nas guše i nikada nas potpuno ne zadovolje“, istaknuo je nadbiskup.

Ivan Krstitelj carinicima u evanđeoskom ulomku (Lk 3, 10-18) poručuje da ne uzimaju više od onoga što im je potrebno. Ivan ih uči da ne budu koruptivni. Nadbiskup je upozorio da u trenucima kada ne znamo postaviti granice, kada nismo zadovoljni onim što nam je ostavljeno od naslijeđa i smatramo da je netko dobio više, tada se dogodi nered, svađa. „Zašto ratuju zemlje između sebe i u stanju napetosti su i prijetnje? Zašto se svakim danom sve više naoružavamo i zašto su nam drugi neprijatelji? To je sve krenulo iz toga što nismo zadovoljni onim što jesmo, onim što imamo“, pojasnio je.

Trebamo znati svoja ograničenja, ali i primijetiti drugoga i njegovu potrebu i u toj potrebi krenuti drugome ususret. Ivan Krstitelj nam pokazuje da je mogao zauzeti poziciju Mesije i preteče, ali on je Glas, a Isus je Riječ. „Kad Glas postane Riječ, Glas nestaje. Riječ ostaje jer ostaje smisao. Ivan Krstitelj se priznaje u svojim granicama, zadovoljan je svojom ulogom preteče, zadovoljan je svojim poslanjem i ne pretendira da je ono što nije. Ne pretendira oduzeti Mesiji njegovu ulogu i mjesto, nego je zadovoljan time da bude njegov navjestitelj, da bude Glas i da Ga pripravi. To je ono što i mi trebamo napraviti. Moramo biti zadovoljni onim što jesmo. Zahvalni Bogu za puno darova koje nam je dao. Zahvalni za mnoge milosti. I moramo primijetiti druge i krenuti im ususret. Danas razmišljamo o materijalnom koje je isto tako važno, ali za nas kršćane i za naše poslanje važnije je ono drugo – da im ponudimo evanđelje, Radosnu vijest blizine Božjeg kraljevstva. To možemo činiti samo radosno“, rekao je nadbiskup.

Zato je važno ono programsko načelo pape Franje u Evangelii Gaudium – Radost evanđelja – gdje nas poziva da budemo radosni kršćani, jer ako nismo radosni kršćani, tada nismo kršćani, zaključio je nadbiskup Uzinić.

Na kraju mise okupljenima se obratila ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa Marijana Medanić. Podsjetila je da je Nedjelja Caritasa „Nedjelja ljubavi“ jer upravo je ljubav ono što svaku djelatnost čini drugačijom. „Pa čak i ako je ta djelatnost sasvim obična, svakidašnja i skrivena od ljudi. Ljubav stvara puteve, pronalazi načine i oblikuje naša srca da svijet može vidjeti Božjim očima. Takvo je i srce djelatnika riječkog Caritasa”, rekla je. U tom smislu izrazila je zahvalnost svim djelatnicima Caritasa, institucijama i ustanovama s kojima Caritas surađuje i koji pružaju podršku, a osobito Riječkoj nadbiskupiji „koja stoji iza nas i koja nas podržava“.

Zahvalnost je uputila svim tvrtkama koje su prepoznale i ove godine podržale program stipendiranja, koji se nastavlja s ciljem povećanja broja stipendista te izrazila nadu da će oni biti putokaz drugim pojedincima i tvrtkama da se uključe i surađuju s Caritasom.

„Većina ovogodišnjih stipendista prošlogodišnji su dobitnici koji su se istaknuli volonterskim radom u Caritasu. Njihova mladost, svježina i angažman unijeli su posebnu radost u našu zajednicu, a radosno iščekujemo njihov doprinos i ove godine. Kroz brojne humanitarne akcije i događanja nesebično su služili potrebitima, na čemu im od srca zahvaljujemo“, istaknula je Medanić. Zahvalila je odgajateljima Dječjeg vrtića „Radost“ iz Crikvenice, koji su kroz inicijativu „Djeca djeci“ organizirali darivanje poklonima najmlađim korisnicima ove nadbiskupijske karitativne ustanove.