Izložba ima svoj 13. godišnji kontinuitet i prvi puta predstavljena u Rijeci. Svih tih godina autori su bili afirmirani hrvatski umjetnici, a ovogodišnju potpisuje splitska kiparica i slikarica Karin Grenc. Izložbu je, nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja, otvorio riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, a prigodne riječi, uz autoricu izložbe, uputili su mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i mons. Sanjin Francetić, župnik.

Događaj je moderirala Helena Anušić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije, a skladbu Ave Maris Stella (Zvijezda mora) Ivana pl. Zajca, koji je svojevremeno bio orguljaš u ovoj riječkoj crkvi, izvela je sopranistica Monika Pranjić uz pratnju za orguljama Jelene Barbarić Mijalić.

Nadbiskup, koji je ujedno bio inicijator predstavljanja izložbe u Rijeci, poručio je da nas pogled na hrvatske svece poziva na svetost, a oni sami pokazuju na koji način to možemo postati. Izrazio je radost da se izložba predstavlja u Danima svetog Vida čime tim danima daje dublji značaj i poticaj da se ova svetkovinu Riječke nadbiskupije i grada Rijeke podigne na višu razinu. Vezano uz projekt ove putujuće izložbe, istaknuo je da je ista od iznimne važnosti za afirmaciju mladih umjetnika koje se ujedno potiče na kreativnost u sakralnoj umjetnosti, a time i u umjetničkom izražavanju nadovezati na ono što obilježava naše gradove i podneblje.

Ovime sakralna umjetnost ne ostaje samo u prošlosti, nego postaje naša sadašnjost i način da se kroz umjetnost poruka prenese budućim generacijama, rekao je mons. Uzinić. Pogled na hrvatske svece i blaženike kojega je Karin Grenc predstavila u Rijeci je uspješan pogled, a izložba, osim što se uklopila u prostor Vele crikve, uklopila je i njezine skele koje su simboli ranjenosti ove crkvi. Ta ranjenost očitovana u slikama i pogled na svece pomaže nam vidjeti da i mi možemo biti sveti. Svaki od ovih likova znak je Božjeg uspjeha, Božjeg projekta s ljudskim bićem. Znak je da Bog nikada ne odustaje od nas, rekao je mons. Uzinić, čestitajući umjetnici i izražavajući zahvalnost svima koji su pomogli u realizaciji ovog događaja.

Mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, okupljene je upoznao s poviješću projekta, kazavši da je isti započeo prije 14 godina u Križevcima entuzijazmom vjernika laika koji su, želeći častiti svoga sveca Marka Križevčana, htjeli prezentirati i ostale hrvatske svece i blaženike. Okupljeni su bili oko Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“. Kranjčić je bio križevački župnik koji je umro na glasu svetosti, a prvu izložbu naslikao je Zoran Komen. Nakon njega, svake godine pronašao bi se jedan ili skupina autora koji su imali zadatak naslikati hrvatske svece i blaženike, rekao je mons. Sente.

Brigu oko organizacije izložbi, nakon Galerije Laudato, preuzelo je Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu, a kao posebnost svake, mons. Sente je istaknuo da se u svakom mjestu u kojemu se izlaže, predstave i sveci i blaženici toga kraja. Tako su za riječku izložbu predstavljeni sveti Vid i službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić.  Na kraju je zahvalio nadbiskupu Uziniću na pozivu, mons. Francetiću na pomoći u realizaciji projekta te izrazio zadovoljstvo što je izložba predstavljena u reprezentativnom prostoru najstarije riječke župne crkve.

Stručni pogled na izložbu dao je likovni kritičar Stanko Špoljarić koji je istaknuo da je svaki susret umjetnice sa svecem drugačiji, ali nošen vjerničkim zanosom. Prostor Vele crikve je čudesan i u spoju s izložbom dočarava beskrajnu duhovnu širinu i dubinu. S jedne strane nalazi se barokna čudesnost, dekorativnost štukatura, a s druge strane umjetnica koja kao da to negira, odabravši drvo koje je ranjeno. Ona kroz ‘patničko’ drvo predstavlja svece i blaženike koji su takvu ‘pasiju’ prolazili. Vjerska ekspresivnost karakterizira Karmen Grenc i taj ekspresionizam s emotivnim prizvukom neprekidno se događa. Govoreći o zahtjevnoj temi spoja prikaza umjetnika koji su bliski našem vremenu, kao i onih dalekih, Špoljarić je poručio kako je sve u cjelini prožeto duhovnošću stoljeća kroz sklad i marnost ljudskih ruku. Karin se poigrala s drvom kao materijalom koje nije karakteristično za umjetnost i prepoznala je njegovu smislenost. To drvo nije mrtav materijal i svojom jezgrom govori o snazi stvorenoga, rekao je Špoljarić u svome obraćanju u kojemu je naglasak stavio na skulpturalnu radnju predstavljenog opusa.

Na kraju se okupljenima obratila autorica izložbe. Izrazivši radost mogućnošću izlaganja u Rijeci, a osobito u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, rekla je kako ju je u stvaralačkom procesu vodio Bog. Dobivši zadatak iznijeti ciklus, najprije se upoznavala sa životom svetaca, razmatrala o njima i molila te se prepustila Božjem vodstvu. „U drvu sam pronalazila njihove oblike lica. Svi su se oni uklopili u ovu crkvu i to je za mene bilo veliko iznenađenje. Ovaj prostor je doista vrlo poseban. U početku sam se plašila hoće li se uklopiti, ali iskreno sam dirnuta jer ‘ne smeta’ i velika mi je čast i blagoslov što je tu izložena“, istaknula je. Govoreći o simbolici ‘ranjenog drva’, drva koje je bilo odbačeno i iz kojega je stvorila skulpture svetaca i blaženika, kazala je da smo takvi i svi mi jer iz tih rana i oštećenja nastaju najljepše stvari.

Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u hrvatskom narodu“ ostaje otvorena do 16. rujna i blagdana sv. Marcijana kada će misu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služiti mons. Antun Sente.