U koncelebraciji, uz pomoćnog biskupa banjolučkog mons. Marka Semrena, bilo je 20 svećenika među kojima: otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco, zatim predsjednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH fra Jozo Marinčić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene i generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.

Sestrama milosrdnicama Provincije Majke Divne Sarajevo na čelu s provincijalnom poglavaricom s. M. Julijanom Djaković pridružila se časna majka Miroslava Bradica, vrhovna poglavarica Družbe sa suradnicama, te sestre  Milosrdnice Provincije Bezgrešnog Začeća BDM iz Zagreba na čelu sa provincijalnom poglavaricom s. M. Barbarom Vrućina. Pandemija koronavirusa onemogućila je dolazak sestara milosrdnica iz Riječke i Splitske provincije. Veći broj sestara za ovu prigodu obukao je redovničku odjeću kakvu su nosile sestre u vrijeme kada su došle u Sarajevo prije 150 godina. Na misi su sudjelovale i redovnice drugih kongregacija te drugi vjernici.

Sestre milosrdnice su čitale misna čitanja, a sestarski zbor animirao je liturgijsko pjevanje pod ravnanjem s. Blanke Jeličić i uz orguljsku pratnju s. Matee Krešić.

Misno slavlje izravno su prenosili RTV Herceg-Bosne i Radio Marija Bosne i Hercegovine.

U prigodnoj propovijedi pod naslovom „Ljubav je veća od propisa pa valja izvršavati što naređuje“ nadbiskup Vukšić je najprije podsjetio na dolazak prvih sestara u Sarajevo: „Sestra Filomena Massi iz Ljubljane, sestra Rufina Radonić iz Pleternice u Slavoniji, Rajmunda Perentin iz Izole u Istri i sestra Emilija Gašparić iz Varaždina. To su, prema starim zapisima, imena i podrijetlo četiriju prvih katoličkih redovnica koje su, točno prije 150 godina, 14. studenoga 1871. stigle u Sarajevo iz Zagreba. Bio je utorak kad su pristigle ove članice Družbe milosrdnih sestara svetoga Vinka Paulskoga, odnosno Družbe kćeri kršćanske ljubavi, kako je ovu zajednicu početno nazvao njezin utemeljitelj sveti Vinko Paulski. Naime, ovaj svetac, poznat kao apostol kršćanske ljubavi, zajedno sa svetom Lujzom de Marillac, osnovao je ovu zajednicu u Parizu 1633. godine“, kazao je nadbiskup Vukšić ističući da su te sestre, „mlade, pune života i poletne, predane svome zvanju i s velikim povjerenjem u Božju providnost, došle kao kćeri i službenice kršćanske ljubavi na poziv tadašnjega apostolskog vikara, vrlo iskusnoga biskupa fra Paškala Vujičića, koji je prije dolaska na službu u naše krajeve i sam bio misionarski biskup najprije u Albaniji a potom u Egiptu te mu je tadašnji bosanski apostolski vikarijat bila treća biskupska služba.“

„Okupljeni smo danas na ovoj svetoj misi u povodu 150. obljetnice dolaska spomenutih sestara s nakanom da se sa zahvalnošću sjetimo prije svega njih koje su, darujući sebe, na ovim prostorima započele plemenito djelo kršćanske ljubavi i služenja svoje redovničke zajednice i katoličkih redovnica uopće. A stoljeće i pol kasnije, to sjeme ženskoga redovništva u Bosni i Hercegovini izraslo je u stablo koje čini 17 grana, jer je toliko ženskih redovničkih zajednica, u većem ili manjem broju, u ovom času prisutno u našim biskupijama. Odnosno, na području ove Biskupske konferencije u našim mjesnim Crkvama danas djeluje oko 480 redovnica. Bogu hvala što je započeo to dobro djelo“, rekao je nadbiskup koadjutor.

„Prema mišljenju ponajboljih poznavatelja crkvenoga socijalnog i karitativnog djelovanja, način života u Družbi kćeri kršćanske ljubavi bila je originalna i karakteristična novina svetoga Vinka jer je, u času kad je osnovana, ova družba svojim načinom djelovanja započela posvema nov put redovničkoga života, nepoznat u crkvenom životu u prethodnom razdoblju. Naime, redovnice njegove zajednice nisu više, kao što je prevladavao običaj do tada, živjele zatvorenim životom u svojim samostanima, nego su se našle na putovima svijeta, da bi bile u službi osoba u potrebi tamo gdje su ljudi živjeli i gdje god su se nalazili: u bolnicama, zatvorima, školama, privatnim kućama, svratištima, među bolesnima, gladnima, siromasima, nepismenima, prosjacima i beskućnicima ostavljenim na ulicama“, kazao je nadbiskup Vukšić te podsjetio da se zajednica Milosrdnih sestara svetoga Vinka razgranala u 12 kongregacija pa danas ima oko 20.000 sestara koje djeluju u više od 90 zemalja te su po tomu, kad ih se uzme sve zajedno, bile najbrojnija ženska redovnička zajednica u cijeloj Crkvi.

„Zahvaljujemo svim sestrama koje su kroz proteklih 15 desetljeća svoje živote, molitve i djela ugradile u našu Crkvu i zazivamo blagoslov dragoga Boga za sadašnje sestre kako bi se ovo djelo nastavilo… Po zagovoru svetoga Vinka i svete Lujze neka tako bude u životu svih kršćana, a ponajprije svih sestara čije zajednice u ovim Božjim ugodnicima prepoznaju svoje osnivače“, poručio je nadbiskup Vukšić.

Nakon mise proslava je nastavljena prigodnim programom u prostorijama obližnjeg Katoličkog školskog centra „Sveti Josip“.

Na početku programa riječi dobrodošlice je uputila provincijalna poglavarica s. M. Julijana Djaković pozdravljajući sve nazočne kao i one koji su duhom prisutni. Izrazila je žaljenje da je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić bio iznenada spriječen predvoditi Misno slavlje te prenijela izraze zahvalnosti i molitvene potpore sestara Milosrdnica.

„Razmišljajući o prijeđenom putu otkrivamo veličanstvena djela Božja očitovana po njegovim izabranicama po kojima se želio na razne načine učiniti brižnim, vidljivim i prisutnim. Otkrivamo kako je, ne samo sestre nego i svoj narod uskrsli Krist svojim pobjedničkim križem, te svojim beskrajnim, božanskim milosrđem snažno zagrlio i vodio kroz tešku i burnu povijest naše izmučene BiH… Sestre i danas nastavljaju ostvarivati svoje poslanje dajući doprinos u mjesnoj Crkvi u kojoj žive i djeluju. U toj neprekinutoj niti i u tami koja nas uvijek iznova pokušava obuzeti, sestre nastoje biti ‘sol zemlje i svijetlo svijeta’… U ovom trenutku smo ispunjene velikom radošću i zahvalnošću za divna djela koja po nama slabima i krhkima čini. Svoju zahvalu za ustrajnost i snagu u vršenju milosrdničkog poslanja i predanja po djelotvornoj ljubavi, prinijele smo u najuzvišenijem daru euharistijske žrtve“, poručila je s. Julijana.

Potom je voditeljica odjela filatelije Hrvatske pošte iz Mostara gđa Željka Šaravanja predstavila poštansku marku u prigodi sestarskog jubileja. Uvećani primjerak s popratnim pojašnjenjem predao je s. Julijani direktor sektora prodaje gosp. Josip Bulić.

Sestra mlosrdnica Alojzija Ramljak ukratko je predstavila Zbornik u prigodi 150. obljetnice dolaska sestara u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Zbornik pod naslovom „Sestre milosrdnice na povijesnom putu naroda Bosne i Hercegovine“ izdala je Provincija Majke Divne Sarajevo. Svi nazočni dobili su na dar po jedan primjerak Zbornika.

Zbor sestara milosrdnica otpjevao je popijevke s. Lujze Kozinović: „Kako je divno ime tvoje“ i „Sv. Vinko, ljubav tvoja“.

Prigodnu čestitku u ime Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica i u ime Franjevačke provincije Bosne Srebrene uputio je provincijal fra Jozo Marinčić koji je s. Julijani predao preslik Gospe Olovske napominjući da se mozaik ove slike nalazi u trijemu bazilike Marijina naviještenja u Nazaretu.

Čestitku u ime Hercegovačke franjevačke provincije uputio je fra Andrija Nikić napominjući da su sestre došle u Mostar godinu dana nakon dolaska u Sarajevo te pojasnio kako je izabrao motive za izradu prigodne poštanske marke.

Nazočni su imali prigodu pogledati i dokumentarni film o povijesti djelovanja sestara milosrdnica u Bosni i Hercegovini.

Završnu zahvalnu riječ uputila je časna majka s. Miroslava Bradica. „Okupili smo se na velikom jubilarnom slavlju 150-te obljetnice dolaska sestara milosrdnica u Bosnu i Hercegovinu. Prošle godine – u posebnim okolnostima – proslavile smo 175. obljetnicu dolaska prvih sestara milosrdnica u Zagreb, gdje je započelo naše milosrdničko djelovanje u Hrvatskoj. Ove godine slavimo 165. godišnjicu kako je Družba sestara milosrdnica – odvojivši se od svoje centrale u Zamsu – postala samostalna s Kućom maticom u Zagrebu. Tada je započeo njezin povijesni hod diljem domovine i susjednih zemalja Istočne i Zapadne Europe, Sjeverne i Južne Amerike sve do Salomonskih Otoka. Danas se s ponosom prisjećamo 1871. godine kada su prve milosrdnice, na poziv apostolskog vikara biskupa fra Paškala Vujičića, zakoračile na plemenito tlo tada porobljene Bosne pod Turcima. Slušajući ovaj bogati program mojih sestara – što drugo reći nego neizmjerna hvala dobrom Bogu koji nas je vodio svojom očinskom rukom 150 godina strmim putovima drage nam Bosne do najudaljenijih sela i gradova kako bi ovom ispaćenom plemenitom narodu donijele kulturu i prosvjetu, a nadasve milosrdnu Vinkovu ljubav. Hvala i svim onim dobrim ljudima koji su tada sestre milosrdnice – s ljubavlju prihvatili – i na tom mukotrpnom putu nesebično im pomagali“, kazala je s. Miroslava zahvaljujući mnogima za potporu i molitvu.

Program je završen pjevanje Himne Majci Divnoj, zaštitnici Provincije i prigodnim domjenkom, izvijestila je u nedjelju 14. studenoga Katolička tiskovna agencija (KTA).