Skup nije imao samo znanstveni, nego i svečani karakter jer je održan u danima proslave 170. obljetnice rođenja Marije Kozulić i 100. obljetnice preminuća utemeljiteljice Družbe sestara Presvetog Srca Isusova. Svečani ton na samom početku svojim nastupom dale su učenice glazbene škole i štićenice učeničkog doma „Marija Krucifiksa Kozulić“, Ana Vedriš, Antonela Fakin i Roberta Starčević.

Na otvaranju simpozija riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić pozvao je okupljene da im ovaj skup bude poticajan kako Marija Krucifiksa ne bi ostala smo u lijepom i zahvalnom sjećanju nego i nastavila biti putokaz za nasljedovanje njezinih dobrih djela. „O njoj moramo govoriti ne samo u kontekstu onoga što je činila nego i onoga što je ostavila iza sebe“, rekao je nadbiskup. To je Družba sestara Presvetog Srca Isusova i sestre koje nasljeduju put svoje utemeljiteljice, ali ne samo one jer taj poziv upućen je svim vjernicima. Ona je uspjela odgovoriti na izazove svoga vremena, uprisutnila je Crkvu koja izlazi na periferije društva i prilazi malenima, siromašnima i odbačenima. „Na takvo življenje vjere danas poziva i papa Franjo“, podsjetio je nadbiskup Uzinić. „Poput Marije Krucifikse Kozulić, promijenimo svijet i učinimo ga boljim mjestom“, zaključio je.

Vrhovna predstojnica Družbe i postulatorica kauze za proglašenje blaženom službenice Božje Marije Krucifikse s. Dobroslava Mlakić zahvalila je svim predavačima te Riječkoj nadbiskupiji i Metropolitanskom pastoralnom institutu na pomoći u organizaciji skupa i Gradu Rijeci koji je prepoznao dobra djela i važnost Marije Krucifikse u povijesti Rijeke. Potvrdila je to zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan istaknuvši kako uprava grada spremno podržava inicijative kojima se promovira i nastavlja njezino djelovanje.

Simpozij je ponudio 18 izlaganja u kojima su predavači analizirali povijesni,  društveni i crkveni kontekst Rijeke u vrijeme djelovanja Marije Kozulić te neke aspekte njezina karitativnog poslanja i nastanka Družba sestara Presvetog Srca Isusova. Biografski uvod o njezinom djelovanju dala je, dakako, s. Dobroslava Mlakić. Andrea Roknić Bežanić govorila je o političkim previranjima u Rijeci od sredine 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata, kada su se za upravu nad gradom i lukom borili Mađari i Talijani, zatim je kroz središte grada prolazila granica između Italije i Kraljevine SHS, a neko je vrijeme, 1920. godine postojala i Slobodna država Rijeka. Tea Perinčić još je detaljnije opisala rijeku pod talijanskom upravom do Drugog svjetskog rata i sve probleme koje je ta uprava donijela stanovnicima drugih narodnosti. Velid Đekić predstavio je Rijeku kao najveći hrvatski industrijski grad na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a Ivan Jeličić progovorio o socijalnim problemima radnika u tom velikom industrijskom pogonu.

U tim napetim političkim okolnostima niti uprava Katoličke Crkve nije bila stabilna, no unatoč svim tim nemirima, Marija Kozulić činila je velika djela. Marko Medved govorio je o ne snalaženju Crkve koja je kasnila s prilagođavanjem pastorala društvenim prilikama, problemima radnika i osoba koje su bile marginalizirane po nacionalnoj osnovi. Marija Kozulić prepoznala je te potrebe i nije se uključivala u političku i nacionalnu borbu, molila je za jedinstvo i bila protiv nacionalizma. „Njezino svjedočanstvo nadilazilo je mnoge podvojenosti onoga vremena koje i danas možemo primijetiti.“

U drugome dijelu simpozija predavači su detaljnije predstavili djelovanje Marije Krucifikse. Franjo Velčić govorio je o njezinoj obitelji i pobožnom okruženju u kojemu je odrasla. O njezinoj duhovnosti i moralnosti govorila je Mirjana Pinezić, a s. Silvana Fužinato o njezinom odnosu prema Svetom pismu. Na nju se nadovezao Daniel Patafta koji je govorio o pobožnosti prema Presvetom Srcu Isusovu. Jure Šarčević predstavio je kapucina fra Arkanđela iz Camerina koji je postavio temelje za osnivanje redovničke zajednice sestara u Rijeci. Anto Barišić istaknuo je njezinu suradnju s drugim kapucinom, poduzetnim graditeljem i osnivačem katoličkih novina i izdavačke kuće, Bernardinom Škrivanićem. Diana Nenadić Bilan govorila je o pedagoškim aspektima, a s. Marijana Mohorić o katehetskom i pastoralnom radu Majke Marije.

Theodor de Canziani govorio je o uređenju instituta i kapele Presvetog Srca Isusova na Pomeriu, a Danijel Dragičević, salezijanac, o pastoralu mladih u Rijeci s naglaskom na Oratorij Srca Isusova. Fabrizio Vantini predstavio je talijanski ogranak redovničke zajednice koju je osnovala Majka Krucifiksa i djelovanje sestara Kćeri Srca Isusova u Arezzu i Italiji.

Diana Glavočić objasnila je zašto je Riječku Majku svrstala među znamenite žene u povijesti Rijeke. Ovaj simpozij zasigurno je dodao novog svijetla na okolnosti u kojima je Marija Kozulić činila dobra djela te postavila čvrste temelje na kojima redovnička zajednica koju je osnovala i dalje djeluje. Nakon simpozija, misu je u samostanskoj kapeli na Pomeriu predvodio krčki biskup Ivica Petanjak.