Šesnaesta redovna opća skupština Biskupske sinode na kraju rada izradit će pismo za sav narod Božji da nastavi hoditi sinodskim putem. Rekao je to u srijedu, 18. listopada na brifingu za medije u Tiskovnom uredu Svete Stolice Paolo Ruffini, prefekt Dikasterija za komunikaciju i predsjednik Komisije za informiranje, precizirajući da je Povjerenstvo za sažeti dokument osmislilo tekst kojim bi se što većem broju ljudi, a posebno onima koji još nisu dosegnuti ili uključeni u sinodski proces govorilo o iskustvu članova Sinode.

Ruffini je pojasnio da je Tajništvo Sinode, u dogovoru s Papom, dalo prijedlog na glasovanje Saboru koji ga je odobrio s vrlo velikom većinom. Od 346 glasača, 335 je bilo za, a 11 protiv.

Gosti brifinga održanog u srijedu, 18. listopada bili su kardinal Leonardo Ulrich Steiner, nadbiskup Manausa iz Amazonije, nadbiskup Zbigņev Stankevičs iz Rige, ujedno i generalni tajnik Biskupske konferencije Latvije, biskup Pablo Virgilio David, predsjednik Katoličke biskupske konferencije Filipina i biskup Kalookana te Wyatt Olivas iz Sjedinjenih Američkih Država, 19-godišnjak, najmlađi sudionik Sinode.

19-godišnji mladić Wyatt, student na Sveučilištu Wyoming u Laramieju, sudjelovao je kao misionar u programu katoličke mladeži „Totus Tuus“ i kateheta je u svojoj biskupiji Cheyenne. Oduševljenje iskustvom na Sinodi izrazio je predstavnicima medija.

U vezi sa sažetim dokumentom, prefekt Ruffini je izvijestio novinare da je na kraju Generalne kongregacije u srijedu 18. listopada ujutro, kojom je započela rasprava o četvrtom modulu „Instrumentum laboris“, na temu „Sudjelovanje, odgovornost i autoritet. Koji procesi, strukture i institucije u misionarskoj sinodskoj Crkvi?“, kardinal Jean-Claude Hollerich, generalni relator Sinode, objavio je da je nadležno Povjerenstvo odlučilo da će tekst biti relativno kratak i u službi procesa koji se nastavlja.

Istoga dana, u srijedu, 18. listopada u Dvorani Pavla VI., gdje se održava Sinoda, Luca Casarini, posebni gost Sinode, izvijestio je o spašavanju 116 migranata u Sredozemnom moru koji su krenuli iz različitih afričkih zemalja i plovili s dva broda.

Kardinal Steiner govorio je o iskustvu sinodalnosti u Crkvi Amazonije, koja je uvijek nastojala uključiti u rasprave sve službe i zvanja u evangelizaciji. Kardinal je istaknuo da u biskupijskim i u širim skupštinama regije sudjeluju laici i laikinje, a da je na posljednjim susretima uvijek bio predstavnik ili predstavnica autohtonih naroda.

Sve više tražimo tu nazočnost kako bismo mogli slušati i bolje vršiti poslanje, istaknuo je, dodavši da je Sinoda proces i da se traže rješenja, ali da svi vježbamo sinodalnost. Svatko ima priliku govoriti, izraziti se, reći svoje ideje, uvijek za dobro Crkve, uvijek s obzirom na poslanje Crkve, odnosno navještaj evanđelja.

Za nas koji smo iz Amazonije to je dodatni poticaj da nastavimo tim putem nastojeći slušati svakoga i uključiti sve u proces evangelizacije, zaključio je kardinal Steiner.

Na brifingu je sudjelovao i nadbiskup Zbigņevs Stankevičs iz Rige, ujedno i generalni tajnik Latvijske biskupske konferencije koji je govorio o reakcijama katolika u toj državi (20 posto od oko dva milijuna stanovnika).

Tijekom procesa bilo je podijeljenih osjećaja, neki kad su čuli za sinodske načine u Njemačkoj imali su stav odbijanja, drugi su mislili na nešto formalno, ali onda su svi krenuli u aktivnosti. Pojavila se potreba međusobnog slušanja, ne samo katolika nego i drugih kršćana, pripadnika drugih vjera, marginaliziranih osoba pa čak i nevjernika. Nastojalo se prepoznati što Duh Sveti želi poručiti Crkvi danas te u svakom kršteniku probuditi osjećaj suodgovornosti za evangelizacijsko poslanje Crkve.

Tu je veliki izazov, prije svega formacija biskupa, svećenika, rekao je generalni tajnik Latvijske biskupske konferencije, jer njihova je glavna zadaća gledati vjernike i prepoznavati njihove darove i karizme. Nadalje je nadbiskup govorio o ženama u Crkvi: “Ne bi se trebale natjecati s muškarcima, ali je važno nadopunjavanje, treba im dati više prostora u Crkvi, ali ne dirati ono što je u evanđelju i u tradiciji Crkve”, zaključio je.

Što se tiče stvarnosti Filipinaca, biskup Pablo David, biskup Kalookana, rekao je da postoje milijuni ljudi s Filipina koji žive po svijetu, ističući da oni čine 10 do 15% stanovništva Filipina, tzv. „filipinske dijaspore“.

Papa Franjo ih u šali naziva „krijumčarima vjere“, rekao je biskup David. Oni su migranti, radnici, „praktički neformalni misionari“ jer nisu školovani za tu svrhu, ali pokušavaju živjeti svoju vjeru.

Biskup David je istaknuo da Sinoda inzistira upravo na jednakosti u dostojanstvu. Nije važno je li netko kardinal ili nadbiskup ili bilo tko, jer u osnovi smo svi mi zajednica učenika koji su jednaki u krštenju.

Govoreći o izazovima s kojima se Crkva na Filipinima suočava, istaknuo je potrebu pratnje Filipinaca koji žive u inozemstvu, kako bi postali misionari svjedočeći svoju vjeru u zemljama u kojima rade.

Odgovarajući na novinarska pitanja o stavu Crkve prema LGBT osobama ili osobama u istospolnim zajednicama, kardinal Steiner je odgovorio da se o toj temi raspravljalo u razmatranjima, ali i tijekom izlaganja u manjim radnim skupinama. Međutim, rekao je kardinal, aktualno zasjedanje Opće skupštine Sinode nema za cilj donijeti konačne zaključke.

Na temu homoseksualnosti, nadbiskup Stankevičs podsjetio je na poziv pape Franje u Lisabonu za vrijeme Svjetskog susreta mladih kad je Papa u govoru izrazio dobrodošlicu „todos, todos“, „svima, svima“, te dodao da i osobe homoseksualne orijentacije treba dočekati „s ljubavlju, bez osuđivanja“.

Inzistirao je da se treba poštovati njihovo ljudsko dostojanstvo, kako uči Katekizam Katoličke Crkve, te da ne smiju biti nepravedno diskriminirani. Dodao je da su homoseksualni parovi pozvani živjeti u čistoći, istaknuvši kako je svaki spolni odnos izvan braka grijeh. Blagoslov parovima koji ne prihvaćaju to načelo je problem jer bi to značilo blagoslov života u grijehu, dodao je.

Biskup David je sa svoje strane primijetio i komentirao snažnu tendenciju označavanja ljudi po rodu, spolnosti, političkoj ili vjerskoj pripadnosti, ali istaknuo je na kraju da Isus na svakog čovjeka gleda kao na dijete Božje.