Nadbiskup Mourad za takvo stanje odgovornima smatra i novu vladu, koja je na vlasti od kraja 2024. godine, kao i međunarodnu zajednicu. Ni jednima ni drugima, rekao je tijekom razgovora s agencijom Kathpress i drugim medijima u Beču, nije stalo do dobrobiti sirijskoga naroda. Istodobno je naglasio da, s obzirom na sadašnje okolnosti, sirijskim izbjeglicama ne bi savjetovao da se u ovome trenutku vraćaju u domovinu.

Međunarodnu je pozornost privukao nakon što su ga 2015. godine oteli pripadnici tzv. Islamske države (ISIS). Nakon nekoliko mjeseci zatočeništva uspio je pobjeći. Mourad, član redovničke zajednice Mar Musa, živo se prisjeća pada dugogodišnjega sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i političke tranzicije u zemlji. U Homsu se to dogodilo 8. prosinca 2024. godine.

„Svi su slavili taj nevjerojatan događaj. Vjerovali smo da smo napokon izborili slobodu i te sam noći, prvi put nakon dugo vremena, mirno zaspao.“

No nešto više od dva mjeseca poslije u Homsu su izbili prvi oružani sukobi i napadi islamističkih milicija na alavite.

„Tada sam shvatio da zapravo još uvijek nemamo slobodu. Toga je dana moja borba za slobodu počela ispočetka.“

Nadbiskup je oštro kritizirao međunarodnu zajednicu, posebno Sjedinjene Američke Države, Izrael i Europsku uniju, ocijenivši kako se čini da nitko od njih nije zainteresiran za stabilnost Bliskoga istoka. Takvo stanje, upozorio je, ima pogubne posljedice za kršćane koji su ostali u Siriji.

Prema njegovoj optimističnoj procjeni, od nekadašnjih dva milijuna kršćana danas ih je ostalo između 300.000 i 350.000.

„Ako se ovakvo stanje nastavi, kršćanstvo će u ovoj regiji izumrijeti.“

Siriju je opisao kao iznimno opasnu zemlju.

„Prije samo nekoliko dana dogodilo se još jedno ubojstvo – ubijeni su majka i njezino dvoje djece. A takvih je slučajeva mnogo.“

Dodao je da vlada nije u stanju ili ne želi zaustaviti nasilje koje se širi zemljom. Naoružane sunitske skupine prisutne su diljem Sirije, a osvetnički napadi ponajprije su usmjereni protiv alavita i Druza, koje se optužuje za suradnju s režimom Bašara al-Asada. Premda i same milicije znaju da takve optužbe nisu utemeljene, one im služe kao prikladan izgovor za obračun s tim vjerskim zajednicama koje islamisti smatraju otpadnicima od islama.

„Ti ekstremisti mrze alavite i Druze čak i više nego što mrze kršćane“, rekao je nadbiskup Mourad.

Iako kršćani trenutačno nisu glavna meta islamista, nadbiskup upozorava da je stanje vjerskih sloboda u zemlji vrlo loše. Sirija, nekoć pretežno sekularna država, sve više poprima obilježja islamske države. Nova vlast ne pokazuje dovoljno poštovanja prema društvenoj i vjerskoj raznolikosti, premda međunarodnoj zajednici nastoji ostaviti dojam umjerenosti.

Svoje je tvrdnje potkrijepio sastavom novoga sirijskog parlamenta.

„Zašto u novome sirijskom parlamentu ima samo šest kršćana i pet žena?“

Većinu zastupnika čine islamistički fundamentalisti, od kojih mnogi dolaze iz Idliba, dugogodišnjega uporišta islamističkih skupina.

Sirijsko gospodarstvo je razoreno, zdravstveni sustav u katastrofalnom je stanju, a sve veći broj ljudi ne može si priuštiti ni osnovne životne potrepštine ni vrtoglavo visoke stanarine, upozorio je nadbiskup Mourad.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da napokon poduzme konkretne korake u provedbi projekata mira i obnove. Posebno je istaknuo potrebu za ulaganjima u obrazovanje i škole jer, kako je rekao, o tome ovisi budućnost zemlje. Istodobno je naglasio da Siriji prijeko trebaju nova radna mjesta.

Nadbiskup Homsa boravio je u srijedu, 22. srpnja, u kratkom posjetu Beču, gdje je lokalnim medijima govorio o stanju u svojoj domovini. Posjetio je i Zakladu Pro Oriente.

U središte međunarodne pozornosti dospio je 2015. godine kada su ga teroristi oteli iz samostana Mar Elian u Siriji i nekoliko mjeseci držali kao taoca. Za njegovo oslobađanje zauzimao se i papa Franjo.

Prisjetio se kako je svakodnevno molio za svoje otmičare.

„Prijeđi na islam ili ćemo ti odsjeći glavu“, govorili su mu.

Kazao je kako su mu vjera i zagovor Blažene Djevice Marije davali snagu tijekom zatočeništva.

„Kad god bih osjetio strah, molio sam krunicu. Strah bi nestao i pretvorio se u hrabrost.“

Svoja je iskustva opisao u knjizi Redovnik u zatočeništvu. U njoj, među ostalim, piše kako ga je jedan islamistički zapovjednik tražio da razgovaraju o vjeri. U petome mjesecu zatočeništva uspio je pobjeći zahvaljujući jednom muslimanu koji je, zajedno s drugim muslimanima, organizirao bijeg desetaka talaca ISIS-a. Ljudi koji su sudjelovali u njihovu spašavanju kasnije su ubijeni.

Jacques Mourad, rođen u Alepu, položio je redovničke zavjete 1993. godine u sirijskoj redovničkoj zajednici Deir Mar Musa el-Habashi, čiji je suosnivač. Iste je godine zaređen za svećenika.

Samostan Mar Musa nalazi se na istočnim obroncima gorja Qalamoun, oko 80 kilometara sjeverno od Damaska. Osnovao ga je 1980-ih talijanski isusovac Paolo Dall’Oglio, a od 1990-ih djeluje u sklopu Sirijske katoličke Crkve. Dall’Oglio je nestao u istočnoj Siriji u ljeto 2013. godine dok je pokušavao pomoći u oslobađanju talaca koje je držala tzv. Islamska država. Od tada mu se gubi svaki trag.

Zajednica Mar Musa ponovno je oživjela djelovanje na više lokacija, među kojima i u samostanu Mar Elian (sv. Ilija) u Al-Qaryataynu pokraj Homsa, gdje je otac Mourad imao važnu ulogu. Samostanom je upravljao od 2000. do 2015. godine. Nakon otmice boravio je u samostanima zajednice u Coriju u Italiji i Sulaymaniyahu u Iraku. Godine 2020. vratio se u Siriju te postao prior samostana Mar Elian, koji je nakon razaranja izazvanih djelovanjem ISIS-a obnovljen uz pomoć muslimanskih susjeda.

Papa Franjo potvrdio je u siječnju 2023. njegov izbor za nadbiskupa Homsa, a za biskupa je zaređen početkom ožujka iste godine.

Sirijska katolička Crkva nastala je u 17. stoljeću odvajanjem od Sirijske pravoslavne Crkve Antiohije. Danas broji između 150.000 i 200.000 vjernika diljem svijeta, ponajviše u Libanonu, Siriji, Iraku i Sjedinjenim Američkim Državama. Sjedište patrijarhata od 1920. godine nalazi se u Bejrutu, a poglavar Crkve je patrijarh Ignacije Josip III. Younan, izvijestila je agencija Kathpress, a prenosi KTA.