Po dolasku u parišku zračnu luku Sveti Otac je otišao u Elizejsku palaču gdje se najprije zadržao u privatnom razgovoru s predsjednikom Emmanuelom Macronom. Potom se u Dvorani za svečanosti susreo s predstavnicima političkih i crkvenih vlasti, poduzetnicima, predstavnicima građanskoga društva, kulture i diplomatskog zbora.

U govoru je istaknuo zaštitu prava na život koje je nezaobilazan temelj svakog drugog ljudskog prava, te opasnost od manipulacija znanošću i tehnologijom koje pogoduju zamjenskom majčinstvu, kupnji organa i planiranoj smrti.

Aktualno stanje u svijetu, obilježeno sukobima i nasiljem, posebno na Bliskom istoku, potaknulo je Papu da uputi snažan apel protiv ravnodušnosti na patnje koje ranjavaju ljudsko dostojanstvo i vape Bogu za pravdom. Te situacije pozivaju na istinsko obraćenje srca i promjenu ponašanja kako bismo zajedno, u srcu svijeta, gradili civilizaciju ljubavi.

Papa Lav XIV. inzistira na potrebi zabrane nuklearnog oružja i smanjenja postojećeg naoružanja jer – kako je rekao – mir nije ravnoteža snaga, nego se gradi svakog dana kroz dijalog i pravednost.

„Stoga vas potičem da se nikada ne pomirite s mogućnošću rata smatrajući ga neizbježnim, nego da neumorno promičete dijalog i diplomaciju kako biste očuvali mirna društva koja poštuju dostojanstvo i prava pojedinaca i naroda“, dodao je.

Papine su riječi poticaj na zauzimanje, posebno za zemlju poput Francuske čiji je poziv – kako je rekao – ostati neumorni tvorac mira i multilateralizma, posebno unutar naše drage Europe.

Pozvao je da „Francuska, vjerna svojim vrijednostima, utre put razoružanom i razoružavajućem miru te odgovorno ponudi svoj nezamjenjiv prinos u korist mira. Neka vaša sloboda neprestano raste u zauzimanju za opće dobro; neka vaše bratstvo obuhvati cijelo čovječanstvo; a jednakost kojoj težite neka se uvijek temelji na uporištima pravednosti i milosrđa, ne uklanjajući razlike među ljudima, nego čineći da one skladno donose plodove na dobrobit cijeloga društva.“

Francuska je kulturni, umjetnički i duhovni svjetionik, ne samo u Europi, nego i u svijetu – napomenuo je Papa. Mjesto gdje se traži istina, zahvaljujući njezinim akademijama i sveučilištima, sposobno oblikovati intelekt naroda, daleko izvan vlastitih granica. Prosvjetiteljstvo izuzetnih francuskih umova koji su istodobno bili veliki katolici, ističe kako znanost, umjetnost, književnost i filozofija mogu pridonijeti dobru čovječanstva, kada su usmjerene na traženje ljepote, dobra i istine, da bi svijet mogao imati život, upravo kako glasi geslo putovanja – dodao je.

Osvrćući se na povijest Francuske, zemlje s bogatim kršćanskim korijenima, papa Lav XIV. se usredotočio na razdoblje humanizma, koji je nastojao ujediniti grčko-rimsku baštinu i kršćansku vjeru, te na procvat velikih mislilaca renesanse, a potom i prosvjetiteljstva, koji su pripremili put priznavanju ljudskih prava svojstvenih naravi ljudske osobe, osobito vjerske slobode. Ta se pozornost pronalazi i u nacionalnom motu.

„Sloboda, jednakost i bratstvo nisu samo jednostavne riječi urezane na pročelja vaših javnih zgrada; nego se odnose na univerzalne etičke zahtjeve, koji također u evanđeoskoj poruci pronalaze neiscrpan izvor nadahnuća i ostvarenja“, posvijestio je.

Papa je također spomenuo Opću deklaraciju o ljudskim pravima, koju je sveti Ivan Pavao II. opisao kao prekretnicu na putu moralnoga napretka čovječanstva. Napretka – napomenuo je Papa – koji se isprepliće s poštovanjem ljudskoga dostojanstva i temeljnih prava i sloboda; ali valja paziti na opasnosti dvosmislenog razvoja sredstava koja mogu prouzročiti štetu kada nisu usmjerena na dobro. Valja paziti – istaknuo je – na slijepu poslušnost i neodgovornost koja postaje gospodar u „raju strojeva”, kako je primijetio francuski pisac Georges Bernanos. Te su opasnosti istaknute u enciklici Magnifica humanitas kada se obrađuje tema umjetne inteligencije i potreba da se ljudska osoba vrati u središte svakog promišljanja.

„Da bismo izbjegli gubitak naše ljudskosti usred raja strojeva koji prodire i uvjetuje naš svakodnevni život, hitno je potrebno odgajati umove za etičko razlučivanje, sposobno raspoznati što je moralno dobro. To je bitno za prepoznavanje istinskog dobra koje omogućuje čovjeku rasti prema svom primarnom pozivu, uz bezuvjetno poštovanje njegove unutarnje slobode i svetoga dostojanstva“, upozorio je.

Naglasio je da istinski slobodno društvo štiti različitost kroz etički dijalog koji obogaćuje društveno tkivo; dijalog koji je hitno potreban u današnjoj Francuskoj, u kojoj su ljudi različitoga kulturnog i vjerskog podrijetla pozvani živjeti zajedno i doprinositi izgradnji društva. Različitost i solidarnost dva su kolosijeka kojima se kreće Francuska, zahvaljujući također radu Katoličke Crkve, živom licu Božje nježnosti i suosjećanja.

Papa je spomenuo one koji se posvećuju drugima, najslabijima i koji najviše pate, čije je svjedočanstvo prava škola čovječnosti o veličini brige i živi podsjetnik na jedinstvenu i nezamjenjivu vrijednost svakog ljudskog bića. Ono je poziv na bratstvo, na bezuvjetno prihvaćanje života, prateći svako razdoblje postojanja i štiteći one koji nemaju glasa.

Zbog toga je snažno ponovio da je „zaštita prava na život nezaobilazan temelj svakog drugog ljudskog prava“.

Opasnost koju papa Lav vidi u današnjem svijetu jest također iluzija slijepoga pouzdanja u znanost i tehnologiju kako bi se pronašlo rješenje za patnju. Ali se pritom također, bez savjesti, može udaljiti od istinskoga dobra, dok je, naprotiv, svatko pozvan na međusobno poštovanje i zaštitu života.

„Katkada sa zabrinutošću primjećujem sadašnje tendencije društava koje mogu dovesti do iskrivljivanja znanosti i tehnologije, pretvarajući ih u profitabilna poduzeća koja favoriziraju genetsku manipulaciju, zamjensko majčinstvo, kupnju organa ili ponudu planirane smrti“, ustvrdio je.

Zauzimanje na koje je potaknuo Papa izraz je ispravne laičnosti, koja ne isključuje vjersku dimenziju, nego, naprotiv, zna kako ju iskoristiti kao obrazovni resurs.

„Ispravna se laičnost, dakle, ne sastoji u isključivanju religije iz javne sfere ili iz obrazovanja, nego u zauzimanju kako bi država i vjerske institucije međusobno dijalogizirale i udružile snage u službi općega dobra, kako bi svijet imao život.“

Papa je pohvalio suradnju između Francuske i Katoličke Crkve u službi istočnih kršćana. Spomenuo je obrazovni, društveni, kulturni i humanitarni rad zaklada poput „Pomoć Crkvi u potrebi“ i „Ouvre d’Orient“, koje su vrijedan prinos dijalogu među narodima i zaštiti prava svake osobe.

Osim toga, na obrazovnom je planu istaknuo važnost Fonda za škole na Istoku, projekta koji je od 2021. godine podupro više od 260 obrazovnih ustanova na Bliskom istoku, među kojima je sedam sveučilišta u Libanonu i Sveučilište u Betlehemu.

Na kraju govora papa Lav XIV. je izrazio zahvalnost i napomenuo da Crkva koja bi mislila da može ne zanimati se za vremenite stvari ne bi u potpunosti ispunila svoj poziv; a predsjednik republike koji bi mislio da može ne zanimati se za Crkvu i za katolike ne bi ispunio svoju dužnost. Potom je poželio mir, jedinstvo i blagostanje da bi svijet imao život.

Papa doputovao u Francusku