Knjiga je objavljena povodom 80. godišnjice stradanja Zrina, kada su na blagdan Male Gospe te 9. i 10. rujna 1943. partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu stanovnika, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin. Uz povijesne činjenice te brojne dokumente i fotografije knjiga donosi i pisana svjedočanstva, ispovijest preživjelih Zrinjana i aktera tih događaja.

Knjigu su sisačkoj publici predstavili mjesni biskup Vlado Košić, krčki biskup Ivica Petanjak, ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, Branka Čubelić, povratnica iz Australije i prva župljanka župe Zrina nakon skoro 80 godina te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske župan Ivan Celjak.

Predstavljanju su nazočili i Zrinjani te njihovi potomci od koji su neki stigli čak iz Australije.

Ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, nakon osvrta na povijesna događanja u Zrinu rada Zaklade i gradnju župne crkve Našašća sv. Križa. poručio je okupljenim Zrinjanima i svim uzvanicima: „Predragi u Kristu, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci, raspršeni po svim krajevima svijeta, žive i svjedoče svoje bogoljublje i domoljublje i već 27 godina s prijateljima i znancima dolaze u Zrin, te na ovoj mučeničkoj grudi slave svete tajne naše vjere, sjećajući se žrtava Zrina, mole Gospodina da istina o Zrinu dopre do srdaca odgovornih kako bi se čula istina o zločinu, ispravila nepravda o progonima, a svim protjeranim vratila njihova oteta imovina”, rekao je mons. Cvitkušić zahvalivši na kraju Damiru Borovčaku, biskupima Košiću i Petanjku, članovima Zaklade kao i svim preživjelim Zrinjanima i njihovim potomcima koji su dali svoje pismene iskaze „o paklenoj mržnji partizanskih ‘osloboditelja’ na Zrin i Zrinjane, kao i svima koji su materijalno pomogli gradnju zrinske crkve”.

Povratnica iz Australije Branka Čubelić i sama potomak Zrinjana, poručila je okupljenima kako

Zrin nije samo mjesto na karti. „To je korijen našeg bića, temelj našeg naslijeđa i duh koji teče našim venama. Kao potomci prijatelji Zrinjanskih predaka, naša je odgovornost očuvati nasljeđe Zrina, poštivati sjećanje na naše pretke i prenositi njihove priče budućim generacijama. Zrin bi trebao biti i bit će mjesto posebnog pijeteta u Republici Hrvatskoj. Moje vlastito srce kuca u ritmu Zrinjske zemlje. Unatoč tome što sam rođena u Drenju i od moje 6 godine odrastala u Australiji, moja duša pripada Zrinu. Krv mog oca, njegovih roditelja i njegovih predaka teče mojim venama, pa sve do Pavla Dembića, rođenog u Zrinju 1770“, rekla je Čubelić posvjedočivši kako se odlučila vratiti na mjesto svojih korijena i progovorivši o svom projektu „Zrin Croatia“.

Autor monografije Damir Borovčak iskazao je svoje nezadovoljstvo odnosom svih dosadašnjih vlasti prema Zrinu. „Hrvatski političar treba služiti svom narodu, i osluškivati što narod kaže. Na svima je nama da maksimalno pokušamo da se Zrin i Gvozdansko, ta slavna mjesta hrvatske povijesti počnu promicati u javnosti i u politici i postanu stožerna mjesta Hrvatske baštine. Živimo u vremenu dogme i utjecaja komunističkih vremena i učenja. Ja to mogu posvjedočiti jer sam tu školu prošao u Jugoslaviji. Te stvari treba mijenjati kako u školstvu tako i u kulturi. Recimo do danas niti crkva sv. Marije Magdalene ni stari grad nisu niti arheološki istraženi, a niti su obnovljeni. Ova monografija je posao od 17 godina. Zahvalan sam svima koji su pomagali da se dobiju iskazi od najstarijih Zrinjana. Svi svjedoci govore isto, a partizanski dokumenti to potvrđuju – nema apsolutne dvojbe, u Zrinu je počinjen genocid nad Hrvatima jer su bili okruženi vlaškim selima. Slično se dogodilo u Borićevcu i drugim mjestima”, zaključio je Borovčak.

Krčki biskup Petanjak pozdravio je sve prisutne i čestitao pritom autoru monografije Damiru Borovčaku podsjetivši kako je u toj monografiji objedinio prijašnje dvije knjige o Zrinu, ali ju je i proširio novim svjedočanstvima preživjelih, kao i novom arhivskom građom. „Ova monografija je uistinu vrijedan spomenik koji doprinosi boljem poznavanju onoga što su Zrinjani proživjeli za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Sudbina mjesta Zrina i njegovih stanovnika tijekom Drugog svjetskog rata i u neposrednom poraću, paradigmatska je za razumijevanje partizanske i komunističke represije i zločina. Ova rečenica stoji u Dokumentima Hrvatskog instituta za povijest, što je od ogromne važnosti za razumijevanje partizanskog i komunističkog pokreta, jer na temelju dokumenata svjedoči kako Zrin nije bio izdvojeni – izolirani slučaj, nego ogledni primjerak partizanskih ponašanja prema Hrvatima u Hrvatskoj. U tom smislu je ova monografija još jedan povijesni doprinos u raskrinkavanju laži kojima su tolike generacije u vrijeme bivšeg sistema bile hranjene i zato ovo nije nikakva revizija povijesti, nego povijesna istina koja se u porođajnim bolima i mukama polako probija na svjetlost dana“, ustvrdio je biskup podsjetivši na tešku sudbinu svojih roditelja i drugih Zrinjana i nakon što su raseljeni u Slavoniju.

Župan Celjak osvrnuo se slavnu povijest Zrina, ali je i podsjetio kako je cijelo to područje Banovine puno simbola stvaranje domovine. „Želim iskoristi ovu priliku i čestitati vama Zrinjanima na ustrajnosti i odlučnosti ljubavi. Jer kao što je gđa Branka rekla njenim venama teče duh Zrina… Živimo u izazovnim vremenima i zato je osobito važno, pisati govoriti i snimati o događajima iz naše povijesti, a kako bi one mlađe generacije koje danas žive i one koje dolaze razumjele na koji način je stvarana naša domovina i tko ju je stvarao. Mnogo je krvi proliveno da bi mi danas imali slobodu pa tako su svoju krv prolili i Zrinjani. Nažalost, 1943. imali smo Zrin, u Domovinskom ratu imali smo Kostriće gdje su ubijeni svi stanovnici u jednoj noći, a imamo i Baćin drugu najveću grobnicu Hrvatskoj“, rekao je župan te na kraju zahvalio Borovčaku na čuvanju istine.

Na kraju okupljenima se obratio i mjesni biskup Košić. Čestitavši autoru rekao je kako je Borovčak svojim „velikim i marljivim radom utro put istini i tome da se ona nikada ne zaboravi”.

„Potrebno je čuvati i stinu, ali i uspostaviti pravdu. Misli da su to dva stupa na kojima treba graditi hrvatsko društvo. Naš bl. Alojzije Stepinac je rekao: Ljubiti pravdu, a mrziti nepravdu, to je moje načelo, a u ljubavi prema hrvatskom narodu ne dam se od nikoga natkriliti. A što je pravda? Zar nije to da svatko ima pravo živjeti na svojoj zemlji, svojoj kući, u svom mjestu, župi i kraju. A što je nepravda? To da se nekome sve to uskraćuje. To se nepravda napravila našim Zrinjanima, mi tu nepravdu pa ni za 800 godina ne smijemo prihvatiti”.

Na kraju je biskup objavio kako je razgovarao s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom te rekao kako je obećao pružiti pomoć i partnerstvo da se razriješi problem Zrina i Zrinjana. Na kraju je biskup rekao i kako će tražiti od premijera da se Zrin proglasi mjestom posebnog pijeteta.