Na skupštini su sudjelovali đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, požeški biskup Antun Škvorčević, srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić te kancelar Požeške biskupije Robert Kupčak kao zapisničar.

Nakon molitve Trećeg časa biskup domaćin Antun Škvorčević uputio je subraći u episkopatu izraze dobrodošlice. Kazao je kako je svaki metropolijski susret biskupa jak događaj sinodalnosti, što ima posebno značenje ovogodišnje korizme za Požešku biskupiju o 25. obljetnici njezina utemeljenja u vrijeme kad se odvija i sinodsko savjetovanje u pripravi Opće biskupske sinodu u Rimu sljedeće godine. Istaknuo je kako „prorok Izaija u kratkom čitanju Trećeg časa podsjeća da je naše poslanje ‘evanđelje života’ te nam je zajednički razmotriti kako ga naviještati i svjedočiti u sadašnjim konkretnim crkvenim i društvenim okolnostima, među kojima je i rat u Ukrajini s brojnim izbjeglicama iz te zemlje i u Hrvatskoj“. Izrazio je radost što prvi put na jednoj metropolijskoj skupštini u Požegi sudjeluje srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina, o čijim se pastoralnim programima razgovaralo na ovom zasjedanju, kako bi mu pružili bratsku potporu na početku njegova pastirskog služenja.

Metropolit Đuro Hranić zahvalio je biskupu Škvorčeviću na riječima dobrodošlice te mu uime nazočnih biskupa uputio čestitku prigodom 25 godina postojanja Biskupije i njegova biskupskog ređenja. Spomenuo je kako zahvaljuje Bogu za sve što je ostvareno u Požeškoj biskupiji od njezina osnutka te naglasio važnost pastoralnih nastojanja osamostaljene Srijemske biskupije zauzetošću biskupa koadjutora Svaline. Istaknuo je kako „rat u Ukrajini, napose otajstvo ljudske patnje i stradanja predstavlja velik izazov na koji nam valja odgovoriti ponajprije molitvom, a onda i djelima ljubavi prema stradalnica, na što nas potiče vjera u uskrsnuće, ne dopuštajući da ostanemo nepomični, nego da učinimo sve što je u okviru naših mogućnosti, udružujući se u tom pogledu i na razini Metropolije“.

Nakon što je pročitan i usvojen zapisnik posljednje metropolijske skupštine održane 3. prosinca 2021. u Nadbiskupskom domu u Đakovu, biskupi su razmotrili izvješće o radu Međubiskupijskog suda prvog stupnja u Đakovu za sudsku godinu 2021. Izrazili su zahvalnost njegovim djelatnicima za veliki trud koji ulažu da bi vjernicima pomogli srediti njihovo bračno stanje. Potom je biskup Svalina predstavio trenutačno stanje Srijemske biskupije, njezina nastojanja i moguće korake za budućnost, među kojima je i uređenje prostora za potrebe sjedišta Biskupije i ureda Biskupskog ordinarijata u Srijemskoj Mitrovici. Istaknuo je potrebu većeg broja svećenika kako bi se odgovorilo na pastoralne potrebe u župama, napose onima s brojnijim vjernicima, te mogli pokrenuti određeni pastoralni projekti kojima bi se potaknuo snažniji duhovni život vjernika. Razmatrana je mogućnost da se uz trojicu svećenika koje je već dala Đakovačko-osječka nadbiskupija na raspolaganje Srijemskoj biskupiji pronađe još poneki svećenik. Biskupi su se osvrnuli na brojčano stanje svećenika i u drugim biskupijama Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, naglasivši važnost oblikovanja pastoralnog koncepta koji nije oslonjen samo na klerike, nego snažnije uključenje vjernika laika, ponajprije vjeroučitelja i kateheta. Dotaknuto je i pitanje sustavnijeg i zauzetijeg pastorala duhovnih zvanja.

Razgovaralo se zatim o mogućnostima suradnje na području karitativnog djelovanja u Đakovačko-osječkoj crkvenoj pokrajini, pri čemu je naglasak stavljen na aktualno ratno stanje u Ukrajini i pitanje izbjeglica čiji se broj povećava u Hrvatskoj, koje je potrebno zbrinuti. Razmotrena je inicijativa Hrvatskog Caritasa s obzirom na ustupanje crkvenih prostora za potrebe zbrinjavanja izbjeglica. Utvrđeno je da navedeni projekt nije bio definiran u nekim konkretnim pitanjima, što je za fizičke osobe učinila nedavna Odluka Vlade RH o financiranju troškova za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju, i da se uskoro očekuje slična odluka Vlade i za smještaj izbjeglica u prostore pravnih osoba.

Biskupi su se upoznali s onim što je do sada u pojedinim biskupijama učinjeno s obzirom na pomoć pogođenima ratnim stradanjima u Ukrajini. Naglašeno je kako se uz humanitarnu pomoć ne smije zanemariti duhovna razina, pri čemu treba uzeti u obzir da većina izbjeglica pripada Pravoslavnoj Crkvi, a dio Grkokatoličkoj Crkvi. Zaključili su kako je pravoslavnima potrebno izići ususret tako da ih se poveže s Pravoslavnom Crkvom u Hrvatskoj na čijem se kanonskom teritoriju nalaze, te da bi Hrvatska biskupska konferencija trebala o tom dati smjernice katoličkim svećenicima i upoznati s njima mjerodavna državna tijela, kako bi se izbjegao prozelitizam s bilo koje strane. Osim toga, spomenuto je i pitanje djece i mladih iz Ukrajine koji nastavljaju svoju izobrazbu u hrvatskim školama, u kojima je među nastavnim predmetima i konfesionalni vjeronauk, o čemu treba izvijestiti roditelje poštujući njihovu potpunu slobodu s obzirom na to pitanje. U svjetlu nedavno potpisanog Ugovora o Caritasu Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj između Vlade RH i HBK biskupi su izrazili očekivanje da će se Hrvatski Caritas uspjeti tako organizirati da može izvršiti svoju koordinacijsku ulogu u trenutačnoj situaciji, što bi pomoglo i biskupijskim Caritasima da mogu što bolje dati svoj doprinos u izbjegličkoj krizi.