Slavlje o blagdanu sv. Ćirila i Metoda u Rimu

Prema rimskom običaju, blagdan slavenskih apostola slavi se na dan preminuća sv. Ćirila čiji se grob nalazi u kripti bazilike. U pripravi proslave izmjenjuju se četiri papinska slavenska zavoda u Rimu (hrvatski, češki, slovački i slovenski).

Euharistijsko slavlje na talijanskom jeziku predslavio je mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanjski apostolski upravitelj Petar Palić. Na misi je bio prisutan prešovski nadbiskup i metropolit Jonaš Maxim, poglavar Grkokatoličke crkve sui iuris u Slovačkoj. Suslavili su rektori rimskih zavoda, nastavnici papinskih sveučilišta, članovi raznih dikasterija Rimske kurije, svećenici članovi rimskih zavoda te drugi svećenici i redovnici koji su na studiju ili službi u Rimu.

U misi su sudjelovali i veleposlanici te ostali diplomatski predstavnici pri Svetoj Stolici i Talijanskoj Republici, kao i predstavnici država koje imaju osobitu povezanost sa svetom braćom Ćirilom i Metodom – Hrvatske, Slovenije, Češke, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Poljske, Srbije i Ukrajine.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Akademski zbor Pro musica iz Mostara i Tamburaški orkestar „Mostar“ uz vodstvo don Dragana Filipovića te Davora Kožula.

Na početku slavlja pozdravni govor kao domaćin uputio je rektor Zavoda sv. Jeronima vlč. Marko Đurin. Pritom je podsjetio da se 14. veljače navršava 1155. godina od smrti sv. Ćirila.

Mons. Palić u homiliji je naviještenu Božju riječ povezao s hrabrošću i vjernošću sv. Ćirila i Metoda u naviještanju Evanđelja među slavenskim narodima te otkrio koji je poziv kršćana u Europi danas. Započeo je mišlju sv. Ivana Pavla II. koji je u jednoj od homilija istaknuo da su sv. Ćiril i Metod „braća po krvi, ali još više u vjeri, neustrašivi nasljedovatelji Kristovi i neumorni propovjednici Božje Riječi“.

Referirajući se na naviješteni ulomak iz Knjige proroka Izaije (52, 7 – 10) koji govori o glasnicima koji izraelskom narodu, kao i današnjoj Crkvi te osobito narodima umorne Europe, naviještaju radost i nadu Božjeg spasenja, biskup je okupljenima svratio pozornost na glasonoše radosti, sv. Ćirila i Metoda koji su nadu i poruku spasenja donijeli slavenskim narodima.

Podsjetio je pritom na poslanje koje su 862. godine od bizantskog cara Mihajla III., na zahtjev moravskog kneza Rastislava, dobila dvojica braće misionara koji su dobro poznavali slavenski jezik i običaje te pritom preveli svetu liturgiju, poslanice i Evanđelja na slavenski jezik.

Mons. Palić istaknuo je da su bili glasonoše koji nisu posustajali ponajprije jer su slušali Božju riječ u tišini, uz molitvu. Misionarske korake sv. Ćirila i Metoda povezao je s naviještenim Evanđeljem (Mk 16, 15 – 20) koje opisuje Isusov nalog jedanaestorici prije Uzašašća. Propovjednik je istaknuo da je i sam Isus, prije nego je taj nalog uputio učenicima, počeo ostvarivati ono što je učenicima zapovjedio, bivajući pritom, iskreni i istiniti glasonoša radosti i Spasitelj.

Biskup se u homiliji osvrnuo i na trenutno stanje Europe. Ustvrdio je da je korak kršćana današnje Europe postao trom. Pozvao je stoga okupljene na ponovni pronalazak snage u vjernosti Isusu Kristu i njegovu Evanđelju. Zazvao je i zagovor sv. Ćirila i Metoda za Europu, a osobito za sve slavenske narode, da ponovno otkriju ljepotu i sjaj Isusove radosne vijesti, koju su sveta braća Ćiril i Metod, zdušno, hrabro i bez straha naviještali.

Prije završetka slavlja, riječi zahvale su uputili prior bazilike sv. Klementa o. Paul Lawlor, OP, te rektor Zavoda sv. Jeronima vlč. Marko Đurin.

Vlč. Đurin podsjetio je sve prisutne da se u toj crkvi nalazi kapela svete braće s relikvijama sv. Ćirila, čije je uređenje u 19. stoljeću najvećim dijelom pomogao đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer, o čemu svjedoči i natpis u samoj kapeli.

Euharistijsko slavlje je završilo procesijom sa svijećama, uz pjevanje litanija svih svetih, iz središnje lađe bazilike do kripte gdje je grob sv. Ćirila. Ondje je pročitan odlomak iz Života Konstantinova o preminuću sv. Ćirila te izrečena molitva koju je papa Ivan Pavao II., 1981. godine, prigodom pohoda bazilici sv. Klementa, uputio sv. Ćirilu i Metodu.

Proslava je nastavljena u klaustru dominikanskoga samostana gdje su sestre milosrdnice te djelatnici i djelatnice Zavoda sv. Jeronima priredili prigodni domjenak.