Predavači su bili Danijela De Micheli Vitturi, dr. med. spec. ob. medicine, logoterapeut; Martin Martinović, dr. med., spec. neonatolog te mr. sc. Žarko Šperanda, dr. med. spec. ginekolog.

Kako je došlo do ideje da HKLD organizira stručni skup o temi demografije govorio je doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a rekavši kako su pojedine liječničke struke: ginekolozi, pedijatri, neonatolozi, prepoznali određene probleme koji čine negativne demografske trendovi ne samo u Hrvatskoj već i u Europi, ali i šire. Stoga su odlučili da liječnici koji su članovi HKLD-a iz svoje struke prikažu onaj djelić trenda koji utječe na negativne trendove „kako bismo mi sami kao dio društva u kojem živimo doprinijeli najprije tome da se uvidi zašto uopće nastaju ti negativni trendovi u padu nataliteta i u demografskim trendovima, a kada prepoznamo istinu i čujemo zapravo istinu i što se događa da se osvijestimo i počnemo tražiti rješenja da se ta negativna demografska zbivanja preokrenu u pozitivno“, rekao je Čivljak.

Liječnica i logoterapeutkinja De Micheli Vitturi govorila je o temi „Odgovorno roditeljstvo u demografskoj obnovi Hrvatske“ i između ostalog poručila da je odgovornost odgovor na ljubav koja je Božji dar, baš kao i život.

„A naše je kako ćemo odgovoriti na velikodušnu Božju ljubav kojom nam daje život i na koji mi odgovaramo našim životom i prihvaćanjem života. Vrijeme ide, godine prolaze, nalazi se niz razloga da se odgodi sklapanje braka, da se odgodi rađanje, a onda dođe vrijeme snižene plodnosti i, kako je rekao biskup, nikad nije bilo lako rađati. Danas su mnogi ljudi u pokretu, bilo u imigraciji, emigraciji, bilo da jedva spajaju kraj s krajem, ali je ljubav ta koja rađa djecu, a novac sredstva i stanje društva je ono čime se može to podržati. Prema tome, živjela ljubav i neka djece svaki ima koliko može odgovorno prihvatiti“, poručila je De Micheli Vitturi.

Neonatolog Martinović iznio je prikaz broja poroda u KBC-u Osijek od 1963. do 2022. godine te je posvijestio kako je u posljednjih tridesetak godina bilo ukupno upola poroda manje nego je to bilo u periodu od 60-ih do 90-ih.

„To je podatak koji je po meni dosta zabrinjavajući, možda podatak koji se premalo spominje i htio sam zato ovim predavanjem taj podatak istaknuti da bismo problem najprije prepoznali, a onda, kad ga prihvatimo i kad znamo o kojem se problemu radi, da ga možemo i rješavati“, kazao je Martinović.

U ovom slučaju lakše je problem prepoznati nego ga riješiti, dodao je, jer rješenje na problem nataliteta i smanjenog broja poroda može se riješiti na više načina, kazao je Martinović ističući kako Crkva nudi prepoznato i dobro rješenje, a to je otvorenost životu što bi svaka mlada katolička obitelj trebala na neki način usvojiti: da rađanje prvog djeteta, ali i ostale djece, uzme kao nešto što je na prvom mjestu, a ne odgađa se za kad se sve drugo u životu sredi, jer se sve ostalo može stići. To je i sam posvjedočio.

„Sam sam liječnik i moja žena je isto liječnica, imamo četvero djece i uvijek smo tako nekako gledali da prvo imamo dijete prvo, drugo, treće, četvrto, a ovo ostalo ćemo nekako stići i ja mislim da nismo zakasnili za sve ovo ostalo“, zaključio je Martinović.

Ginekolog Šperanda u predavanju „Odgoda rađanja, smanjena plodnost, neplodnost, depopulacija“ podsjetio je na nedavno održanu međunarodnu konferenciju u Zagrebu o demografskim promjenama u Europi gdje je zaključak konferencije bio da je krajnje vrijeme da se suočimo s katastrofalnom demografskom situacijom u Europi, gdje je Hrvatska među najprozivanijim članicama. Također, rečeno je da je u Hrvatskoj ove godine rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina.

Na stručnom skupu predstavljena je i knjiga Danijela De Micheli Vitturi „Strah od rađanja“. Zbirka je to njezinih radova, članaka i eseja koje je pisala za časopis „Marija“ franjevačke provincije u Splitu. Radovi prate crkvenu godinu, svetkovine i blagdane, a tematika je razna. Većinom se tiče obitelji, plodnosti, nataliteta, odnosa između muškarca i žene, straha od rađanja, uzora života u obitelji – kao što je Marija uzor ženama, tako i sv. Josip uzor očevima.

„Dakle, jedna problematika koja je bliska svakom imalo aktivnom vjerniku kršćaninu“, poručio je, predstavljajući knjigu, predsjednik HKLD-a Varaždin Lovro Mlakar i dodao kako je ovo idealna knjiga upravo za vrijeme adventa, jer je sve na neki način pisano u svjetlu rađanja novog života.

„Prvi članci koji su napisani i koji se spominju u toj knjizi zapravo su raspodijeljeni po mjesecima, počinju upravo od Božića i adventa tako da je i ovo adventsko vrijeme pravo vrijeme da se počne polako ta knjiga čitati. Ne čita se u dahu nego kao jedan skup raznih meditacija, molitvi i razmišljanja o svakodnevnom životu“, rekao je Mlakar.

Stručni skup moderirala je potpredsjednica HKLD-a Varaždin Veridijana Pavlović. Osvrnula se na demografsku sliku Hrvatske za koju je kazala kako je poprilično mračna.

„Misli da je to toliko multidisciplinaran problem i da ga moramo pogledati s raznih strana i doslovno se svi uključiti, a najviše struka. Naši mladi više ne znaju što je ispravno, što je normalno, što je istina, oni žive u jednom sustavu poremećenih vrijednosti i mislim da je toliko posla na svim poljima da za svakog od nas tu ima prostora za rad“, naglasila je Pavlović.

Čivljak pak smatra da će demografska slika u budućnosti biti bolja ukoliko se mi svi potrudimo da bude bolja.

„Važno je da svi sebi posvijestimo što je to što dovodi do negativnih demografskih trendova i onda svatko iz svoje male perspektive da neki danak tome: da ima jedno dijete više, da ima jednoga unuka više, da pomogne svojoj djeci, svojim susjedima, učenicima, studentima, da se stvori pozitivna atmosfera u društvu u kojem će se svako dijete prepoznati kao dar i odlučit se prihvatiti taj dar koji smo i mi dobili onoga dana kad smo nastali i kada samo se rodili“, istaknuo je Čivljak.

Na kraju stručnog skupa okupljenima se obratio i varaždinski biskup Bože Radoš rekavši kako vjeruje da rastući u vjeri, kako mladi tako i stariji, u bilo kojoj profesiji, mogu pokazivati primjerom da je moguće naći mjesta za dijete.

HKLD-u je zahvalio na organizaciji stručnog skupa i poručio im da nastave s ovakvim tribinama.