Stručno-znanstveni skup „Dani Očure – O kapeli svetog Jakoba…“

U nazočnosti načelnika Općine Radoboj Anđelka Topolovca te mjesnog župnika Župe Presvetoga Trojstva Tomislava Novosela, okupljene sudionike skupa uime organizatora pozdravile su ravnateljica Muzeja Radboa u Radoboju Ivana Hazulin Pospiš, i mr. art. Zvjezdana Jembrih s Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Pozdrav i uvodne poticaje odaslao je i dr. sc. Alojz Jembrih, prof. emer., čije je obraćanje pročitao moderator prve sesije dr. sc. Franko Ćorić. „Zavičajna povijest je najotpornija na simptom današnje globalizacije koja razara – briše identitet jedne zajednice, regije, županije pa i nacije. Da se toj činjenici moguće oduprijeti, svjedoči ovaj današnji znanstveno-stručni skup pod navedenim naslovom, za koji smatram da je prvi takva sadržaja i znanstvene valorizacije zavičajne povijesti Općine Radoboj i župe Radoboj. Tim današnjim skupom Radoboj dobiva novo lice svoje povijesti oslikano nizom izlaganja eminentnih referentica i referenata, s područja arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti, sakralne arhitekture, konzervatorsko-restauratorske i zavičajno-muzejske perspektive. Sve nam to svjedoči kako je povod za taj današnji susret jedna, s gradbenoga gledišta, derutna kapela – a prije znamenita cirkva posvećena Bl. Dj. Mariji zvêrhu Hotčure – danas kapela sv. Jakoba, koja, također, danas dobiva novo lice kroz svoje artefakte koji su njezin povijesni integralni dio“, istaknuo je prof. Jembrih, pohvalivši Organizacijski odbor i organizatore i zahvalivši Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i voditeljici projekta SOS za Svece, prof. Zvjezdani Jembrih, čijom zaslugom je ovaj skup ostvaren.

Zahvalivši i Općini Radoboj, koja je prepoznala značenje i vrijednost ovakva skupa, koji će biti poticaj i drugim općinama u Hrvatskom zagorju, jer svaka općina ima svoju bogatu povijesnu, kulturnu, sakralnu i arheološku baštinu, prof. Jembrih je zaključio: „Zato su nam danas, više nego ikad, potrebni takvi skupovi zbog vrjednovanja te baštine, to više što mlađe generacije o njoj malo ili ništa ne znaju. Zavičajna povijest je najbolji otpornik općoj globalizaciji koja se šulja svojim digitalnim alatom u dvorišta mnogih zavičaja diljem Hrvatske. Oživimo, približimo, vrjednujmo i svjedočimo svoj identitet kroz povijest vlastitom poviješću. Zato SOS za svu kulturno-povijesnu baštinu u cijelom Hrvatskom zagorju!“

Budući da je skup posvećen dr. sc. Miji Koradeu (1947. – 2020.) istraživaču i promicatelju hrvatske povijesti, kulture i sakralne baštine, o životu, djelu i stvaralačkoj tiskanoj ostavštini dr. sc. Koradea  govorio je dr. sc. Dejan Pernjak sa Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever u Koprivnici. Podsjetio je da je dr. Korade kao profesor crkvene povijesti radio na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu; u Povijesnom zavodu Družbe Isusove u Rimu bio je urednik i autor članaka enciklopedijskoga djela „Diccionario de Historia de la Compañia de Jésus“, bio je suosnivač i prvi pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču, na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu vodio je projekte „Hrvatska latinistička historiografija“, „Historiografija hrvatskoga redovništva u XVII. i XVIII. stoljeću“ i „Civilna Hrvatska ranoga novovjekovlja – politički, društveni i kulturni aspekti“. Od 1997. godine predavao je na današnjem Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u srpnju 2019. godine Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno ga je izabrao za professora emeritusa.

U prvoj sesiji je kroz arheološke lokalitete i nalaze na Očuri i u okolici sudionike uz pomoć prezentacije proveo dr. sc. Davor Špoljar iz Muzeja grada Pregrade. Pregled povijesti očurskoga kraja, u čemu su značajan trag ostavili lepoglavski pavlini, prikazala je ravnateljica Hazulin Pospiš. Izlaganje o Majci Božjoj Očurskoj u djelu „Cvetu sveteh“ Hilariona Gašparotija dr. sc. Alojza Jembriha pročitao je dr. Danko Šourek. „Nije zmija lepša nek Marija: etnološki ogledi o podacima s recentnih terenskih istraživanja u radobojsko-očurskom kraju“, zajedničko je izlaganje dr. sc. Lidija Bajuk s Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb i mr. art. Zvjezdana Jembrih s Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina ALU u Zagrebu.

U drugoj sesiji koju je moderirala mag. art. Ana Božićević, o gotičkoj crkvi sv. Jakoba (nekada sv. Marije) na Očuri govorila je dr. sc. Ivana Tomas s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu-Odsjeka za povijest umjetnosti, a o ostacima gotičkoga zidnoga slikarstva iz istoimene kapele dr. sc. Rosana Ratkovčić, sa Sveučilišta Sjever-Odjela za umjetničke studije, Koprivnica. O barokizaciji kapele izlaganje je održala dr. sc. Dubravka Botica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu-Odsjeka za povijest umjetnosti, a dr. sc. Danko Šourek s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu-Odsjeka za povijest umjetnosti predstavio je raskošnu baroknu opremu kapele na temelju ostataka arhitektonskih, kiparskih i slikarskih fragmenata njezinih nekadašnjih oltarā, fotodokumentacije od 1912. do kraja 1960-ih te kanonskih vizitacija, jer u kapeli danas više nije preostalo nikakva inventara.

Kapela sv. Jakoba na Očuri, jedna od najvećih gotičkih crkvi Hrvatskog zagorja i  danas je jedan od bolje očuvanih spomenika gotičkog doba na prostoru današnje Krapinsko-zagorske županije. Smještena je na obroncima Ivanščice, sjeveroistočno od naselja Radoboj, na visinskom položaju (kota 458 m), ponad tzv. Rimske ceste koja povezuje Radoboj s naseljem Gorjani Sutinski i spušta se u duboku zelenu dolinu rijeke Očure. Prvi spomen srednjovjekovne crkve na Očuri zabilježen je u vizitaciji iz 1639. godine, gdje se navodi kao kapela posvećena Bogorodici: Beatae Virginis in Hochur, a povjesničari njezine početke smještaju u 15. stoljeće. Premda je gotička građevina doživjela preinake tijekom kasnijih stoljeća, u većoj mjeri sačuvan je njezin prvotni izgled. Riječ je o vrlo prostranom zdanju jednobrodne pravokutne osnove s užim i neznatno nižim poligonalnim svetištem s potpornjacima. Unutrašnje zidne stjenke nekada su resili zidni oslici koji su nažalost gotovo posve uništeni, dok se na glavnom oltaru nalazio vrijedan gotički kip Bogorodice s Djetetom. Kapela je tijekom povijesti, osim osmanlijskih razaranja, te požara 1867. godine, koncem rata 1944. godine pretrpjela i oštećenje krovišta, koje je dovelo do urušavanja gotičkog svoda nad svetištem.

Zaštitni radovi započeli su gotovo odmah po završetku Drugog svjetskog rata i s prekidima traju još i danas. Godine 2011. radove je preuzeo Konzervatorski odjel u Krapini, čime su oni dobili jedan novi smjer i zamah, tako da je 2016. godine rekonstruiran gotički svod nad svetištem, što smatramo najzahtjevnijim zahvatom na obnovi ovo kapele. Usporedo, u suradnji s Odsjekom za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, započeo je rad na spašavanju dotad zanijekanog i devastiranog baroknog inventara kapele, kao bitne komponente ovog gotičko-baroknog ansambla izuzetne vrijednosti.

U poslijepodnevnim satima sudionici skupa posjetit će kapelu sv. Jakoba te sudjelovati na otvorenju izložbe i predstavljanju kataloga izložbe „SOS za svece u kapeli sv. Jakoba“. U sklopu prigodnog programa uz Dane Općine Radoboj posjetitelji Radoboja razgledat će Stazu orhideja i lokalitetu Podstenje (tumule) uz vodstvo dr. sc. Davora Špoljara.

U sutrašnjem dijelu skupa tijekom dviju sesija bit će govora o devastacijama i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na kapeli sv. Jakoba, o spašavanju inventara kapele, kulturnom krajoliku Očure te revitalizaciji kapele.

Pokrovitelji skupa su Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Općina Radoboj, Muzej Radboa, Krapinsko-zagorska županija i Ministarstvo kulture i medija.