Susret generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija

Istanbul, (IKA) – U Istanbulu u Turskoj završen je 30. susret generalnih tajnika 34 europske biskupske konferencije koji je održan od 13. do 17. lipnja u organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencije (CCEE). Generalni tajnici su se tijekom svog boravka susreli s nekoliko biskupa Turske biskupske konferencije. Katolička zajednica u toj zemlji čini neznatnu manjinu (oko 30.000 vjernika) no s velikim se zanimanjem prati njezino vrlo plodno djelovanje u društvu.

U središtu radova bio je odnos s islamom. Nakon 11. rujna osjeća se nužnost nove zrelosti u susretu između kršćanstva i islama kako bi se poreklo svako evociranje sukoba religija ili civilizacija. Za to je potrebna ozbiljna priprava jer improvizacija i neozbiljnost ne donose pozitivne plodove. Stanje se u pojedinim europskim zemljama uvelike razlikuje. U nekim je zemljama islam tradicionalno prisutan. U većini ostalih zemalja nailazi se na drugi ili treći naraštaj iseljenih muslimana. Javljaju se znaci “europskog” islama. Postoje pozitivna iskustva dijaloga, posebno na sveučilišnoj razini.

Druga glavna tema susreta bila je Crkve i budućnost Europe. U svjetlu radova skupa ponovno je potvrđena važnost doprinosa Crkava na nacionalnoj razini. Raste potreba da se dijalogu i suradnji između Crkava i europskih ustanova dadne neki čvrsti i strukturirani oblik. U radu skupu posebno se vodilo računa o dva pitanja: vrijednostima ukorijenjenim u kršćanstvu i stvarnosti vjerske slobode.

Raste svijest da se Europa nalazi pred novom fazom evangelizacije i inkulturiranja kršćanstva. Različite biskupske konferencije poduzimaju nove korake u naviještanju evanđelja i katehezi. Istaknute su radionice novi pokreti i crkvene zajednice. Na vidjelo je izašla potreba da se ne izgubi “pučka” dimenzija iskustva vjere. Neophodno je produbljivanje i ponovno otkrivanje lika i uloge svećenika za evangelizaciju. Svećenik duboke duhovnosti, koji nije pod stresom, sposoban za zajedništvo također je prva poveznica za nova zvanja.

Susret je sam po sebi bio važno ekumensko iskustvo. Generalni tajnici susreli su se s ekumenskim pravoslavnim patrijarhom Bartolomejem I. On je ponovno potvrdio snažnu suglasnost s papom Ivanom Pavlom II. osobito oko nekih pitanja: Europa izgrađena na kršćanskim vrijednostima; doprinos religija za mir (u sjećanje na njegovo sudjelovanje na susretu u Asizu); neopozivost ekumenskog procesa; suradnja za očuvanje stvorenog, vezano uz zajedničku izjavu koju su protekli tjedan potpisali patrijarh i Papa. U otvorenom dijalogu o svim pitanjima armenski patrijarh Mesrop II. Mutafyan istaknuo je bliskost svoje Crkve Katoličkoj crkvi. Da bi se stiglo do punog zajedništva potrebno je produbiti stvarnosti sinodalnosti i primata, kako bi se izbjeglo da ponovno pronađeno jedinstvo ne znači kraj vlastitog identiteta i tradicije. Pored toga tajnici su bili gosti vikara sirsko-pravoslavnog patrijarha: to je bila još jedna prilika za otkrivanje bogatstva druge istočne Crkve povezane s Katoličkom crkvom zajedničkom vjerom koja ima povijesne korijene.

Razmišljanje o ekumenizmu još je jednom dovelo do konstatiranja teških prilika kako na istoku tako na zapadu. Ekumenska povelja, pospješujući rast suradnje na brojnim područjima, primjereno je oruđe za uklanjanje povijesnih, psiholoških i kulturalnih prepreka koje sprječavaju slobodan i prodoran teološki dijalog.
Vrlo je poučno iskustvo katolika u Turskoj: u okružju muslimanske većine kršćani su pozvani progovoriti zajedničkim glasom. Slično bi stanje trebala stvoriti Europska unija.
Taj je europski susret pokazao rast svijesti o univerzalnosti (katolicitetu) Crkve. Svaka mjesna Crkva raste u preuzimanju odgovornosti za sve Crkve u Europi.