Svećenička skupština Riječke nadbiskupije
Nadbiskup Ivan Devčič na Svećeničkoj skupštini u Lovranu
U Domu pastoralnih susreta u Lovranu u ponedjeljak 21. listopada održana je Svećenička skupština na temu pastoralne situacije u Riječkoj nadbiskupiji u svjetlu “Kulture pastorala i pastorala kulture”. O stanjima i perspektivama govorio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, dekani Riječke nadbiskupije te voditelji nadbiskupijskih ureda.
Nakon pozdravnih riječi mons. dr. Devčića, prvostolni dekan vlč. mr. Mario Gerić predstavio je pastoralne aktivnosti u dekanatu koji broji 12 župa. Između ostaloga kazao je kako postoje objektivni problemi u pastoralu s mladima i obiteljima, izuzev u župama koje vode redovničke zajednice i u kojima vjernike privlači karizma te redovničke zajednice. Za sustavniji rad kao neke od prepreka naveo je preopterećenost župnika koji nerijetko župe vode bez kapelana i pastoralnih suradnika. Pastoralna situacija u Kastavskom dekanatu, u kojemu se nalazi sedam župa, bolja je po pitanju okupljanja mladih i obitelji. Dekan mons. Ivan Nikolić istaknuo je da se u pet župa odvijaju redovni susreti na koje u prosjeku dolazi oko 70 mladih. Ministranti imaju svoje susrete na koje se odaziva oko 80 članova, a obiteljske zajednice aktivne su u tri župe. Sve župe imaju župni zbor, dvije dječji zbor i tri zbor mladih. Župna pastoralna vijeća djeluju u šest župa, dok je u jednom isto u osnivanju, kazao je mons. Nikolić.
O pastoralnoj situaciji u Bakarskom dekanatu izvijestio je vlč. Ivan Friščić. Uz redovne aktivnosti izdvojio je kao poteškoću s kojima se u pastoralu s mladima suočavaju, veliku međusobnu udaljenost župa, kao i nedostatak odgovarajuće infrastrukture. Problem pastorala s mladima sveprisutan je, no ne i zabrinjavajući jer su vremena drugačija, rekao je vlč. Matija Rašpica iz Opatijskog dekanata. Mladi dolaze na mise, ispovjedaju se, ali zbog preopterećenosti obvezama nemaju vremena za dodatne susrete u svojim župama. Govoreći o temi nove pastoralne godine “Kulture pastorala i pastoral kulture”, najavio je kako opatijski dekanat namjerava pripremiti brošuru u kojima će se predstaviti sakralni objekti u dekanatu. Mnogi naši vjernici ne znaju kome je crkva u koju idu posvećena, nisu upoznati sa sakralnom baštinom, spomenicima kulture i trudit ćemo se u novoj pastoralnoj godini naše vjernike upoznati s time, kazao je vlč. Rašpica. O aktivnostima u Crikveničkom dekanatu govorio je vlč. Tomislav Ćurić. Istaknuo je zajedništvo među svećenicima i međusobnu suradnju koja je prisutna na svim poljima pastorala.
Svećenička skupština u Lovranu
Negativan trend iseljavanja iz Gorskog kotare utjecao je i na pastoral u Delničkom dekanatu. Više je umrlih, nego rođenih, upozorio je vlč. Tomislav Ravnjak. No, kao pozitivnu činjenicu ističe broj ministranata, njih oko 95, s kojima rade vjeroučitelji i župnici. O tom negativnom trendu pada broja praktičnih vjernika govorio je vlč. mr. Ivan Stošić iz Trsatskog dekanata. Crkva očigledno prolazi kroz krizu koja je bolno čišćenje. Kroz povijest susretala se s raznim problemima koje je svladavala, no posljednja istraživanja upozoravaju da mladima opada značenje vjere u Boga. To ukazuje na važnost uloge obitelji i Crkve u odgoju u mladih u vjeri, kazao je vlč. mr. Stošić.
U raspravi koja je uslijedila riječki nadbiskup je kazao da se pad broja praktičnih vjernika ne smije uzeti kao zadnji kriterij. Ljudi se i dalje zanimaju za Boga, propituju i traže odgovore. Pastoral je pitanje u kojemu ključnu ulogu ima Duh Sveti i potrebno je zapitati se koliko molimo za svoje vjernike, koliko vapimo Gospodinu i provodimo vremena pred svetohraništem. Ovo stanje nije od jučer, nego je duboko ukorijenjeno, kazao je nadbiskup. Kultura pastorala i pastoral kulture tema je koja nas potiče i na propitivanje koliko vremena posvećujemo u susretu s vjernicima. Postoje mnogi čimbenici koji razaraju društvo, ali kada se pokrene nešto dobro, tada to dobro donosi plodove. Dobar primjer da se duhovna zvanja trebaju izmoliti jest Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina. O duhovnim zvanjima ne treba govoriti u kontekstu ‘metoda’, nego području nadnaravnog, području molitve i vjere, kazao je nadbiskup. U raspravi je još istaknuto da bi svećenici trebali podržavati jedni druge i svojim primjerom zajedništva biti primjer i vjernicima.
U drugom dijelu skupštine o pastoralnoj situaciji govorili su kancelar Riječke nadbiskupija mons. Nikola Imbrišak, biskupski vikar za pastoral mons. dr. Matija Matičić, predstojnica Katehetskog ureda dr. sc. Ksenija Rukavina Kovačević, djelatnica Ureda za obitelj Vedrana Blašković, povjerenik za mlade Riječke nadbiskupija vlč. Josip Pende i studentski kapelan fra Ivan Dominik Iličić.