U homiliji je nadbiskup rekao kako mi kao Crkva, čestitajući današnji dan, upiremo pogled i prst prema Djetetu u jaslama. „Želeći jedni drugima i svakom čovjeku na kugli zemaljskoj dobro, radost i uspjeh, a gledano ljudskim očima i uspješniju novu godinu od protekle, obilježene Covid pandemijom te razornim potresima, što su pogodili glavni grad i središnje dijelove naše domovine, prouzročili brojne patnje i smrt te nanijeli ogromne materijalne štete, i mi danas ovdje sabrani na početku nove godine, želimo si posvijestiti i svima poručiti gdje je jamstvo mogućnosti pravoga dobra, radosti i afirmacije ljudske osobe, njezina dostojanstva i istinske dobrobiti za čitav ljudski rod“, rekao je nadbiskup, dodavši kako smo kao Crkva također pozvani svratiti pogled i na našu osobnu te zajedničku odgovornost za ono što jedni drugima želimo i molimo: „A želimo i molimo mir, blagostanje, poštenje i pravičnost u društvu, dobro za sve a ne samo za neke – sreću i radost za svaku ljudsku osobu. Sve to što mi jedni drugima želimo treba i naš ljudski napor i trud, osobno zauzimanje i ulaganje, te našu spremnost na žrtvu i umiranje sebi.“

Kako na današnji dan već 54 godine slavimo i međunarodni Dan mira, nadbiskup se osvrnuo na ovogodišnju poruku pape Franje u povodu toga dana te je iz nje izdvojio nekoliko misli. U toj poruci Papa navodi kako je proteklu godinu obilježila velika zdravstvena kriza Covid-19, koja je postala globalni fenomen, a koja je prouzročila i velike patnje te nevolje širokih slojeva ljudi, smrt brojnih osoba i bol članova njihovih obitelji, a istodobno i dodatni rast nezaposlenosti. U toj krizi su zasjala i brojna svjedočanstva ljubavi i solidarnosti, osobito zdravstvenog osoblja, no ponovno su uzeli maha i različiti oblici nacionalizma, rasizma te ratovi i sukobi koji sa sobom nose smrt i razaranje.

„Naglasio je da nas je protekla godina naučila i koliko je važno brinuti jedni za druge i za stvoreni svijet kako bismo izgradili društvo utemeljeno na bratskim odnosima te da je zbog toga za ovogodišnju Poruku uz Dan mira izabrao temu: Kultura skrbi kao put do mira. Kultura skrbi kao način borbe protiv kulture ravnodušnosti, odbacivanja i sukoba koja je danas tako snažno prisutna u svijetu“, rekao je nadbiskup Hranić, dodajući da nas Papa u toj poruci podsjeća da se Isus očitovao kao Onaj koji je pomazan Duhom Svetim i poslan „blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima, na slobodu pustiti potlačene“ (Lk 4, 18).

„Svoju poruku Papa završava tvrdnjom da ‘nema mira bez kulture skrbi’ jer ona je „zajednički, solidarni i sudionički predani rad na zaštiti i promicanju dostojanstva i dobrobiti sviju“. Spremnost na suosjećanje, pomirenje i iscjeljenje, uzajamno poštivanje i uzajamno prihvaćanje, povlašteni je način izgradnje mira. U mnogim dijelovima svijeta su zato potrebni mirotvorci koji su spremni kreativno i hrabro pokretati procese ozdravljenja i nove susrete. Na kraju nas Papa sve ohrabruje i potiče da ne podlegnemo napasti zanemariti druge, a posebno ne one najslabije, te da se „ne navikavamo okretati glavu na drugu stranu“ već „svakodnevno i konkretno zalagati se braću i sestre koji se uzajamno prihvaćaju i brinu jedni za druge“ – podsjetio je nadbiskup te na kraju svima poželio sretnu i blagoslovljenu novu godinu, sa željom da budemo ljudi koji se uzajamno prihvaćaju i koji s ljubavlju i s poštovanjem brinu jedni za druge.

Uz voditelja mo. Ivana Andrića i orguljaša mo. Vinka Sitarića, misno slavlje pjesmom su pratili članovi Mješovitog katedralnog zbora.