Budi dio naše mreže
Izbornik

TEOLOŠKO-PASTORALNI TJEDAN U ZAGREBU (5)

Zagreb

U nastavku Tjedna održana predavanja o krizi vrednota u školstvu i medijima

Zagreb, 24. 1. 2001. (IKA) – U poslijepodnevnom dijelu drugoga dana Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu održana su dva predavanja posvećena krizi vrednota u školstvu i medijima.
Viša savjetnica za ljudska prava i školski vjeronauk u Ministarstvu prosvjete prof. Nevenka Lončarić-Jelačić u svome je izlaganju govorila o “Hrvatskom školstvu i krizi vrednota”. Ona je na početku istaknula kako kriza odgojno-obrazovnih vrednota proizlazi iz krize obrazovnog sustava u najširim međunarodnim okvirima. U suvremenom društvu nema vrednote koja nije dovedena u pitanje dok se istodobno stvara povoljno ozračje za širenje i prihvaćanje protuvrijednosti što može dovesti do sasvim proturječnih pojava. Kao primjer tomu može poslužiti činjenica da dok su uvedeni strogi zakonski propisi protiv pušenja istodobno su sve jači glasovi u prilog ozakonjenju lakih droga.
Prof. Lončarić-Jelačić potom je govorila o krizi u hrvatskom školstvu. Posebno je napomenula kako u obrazovnim programima za osnovnu i srednju školu nema ni spomena o vrijednostima te da se u obrazovnim predmetima premalo važnosti pridaje razvoju i promicanju vrednota i učenikove osobnosti. Uzroci krize vrednota su u potrošačkom društvu koje je razvilo protuvrijednosti poput materijalizma, hedonizma i moralnog relativizma koje su zahvatile sve pore društva ponajviše zahvaljujući djelovanju medija. Definirajući vrednotu kao “duboko uvjerenje u pogledu dobra i zla”, prof. Lončarić-Jelačić je rekla kako danas u svijetu vlada relativizam sličan onomu koji je vladao u doba kada je nastalo i razvilo se kršćanstvo. Jedan od glavnih uzroka te krize proizlazi iz krize obitelji koja je nekada imala ulogu prenositelja vrijednosti. Isti je uzrok toj krizi također u korijenu propadanja humanističkih znanosti. U zaključku svoga predavanja prof. Lončarić-Jelačić pokušala je dati dogovor na pitanje kako prevladati krizu vrednota. Ona je istaknula na prvom mjestu kako je potrebno da svaki pojedinac krene od samoga sebe ne dopuštajući da tržište ovlada njegovim razumom. Osobito je Crkva pozvana pomoći ljudima razlučivati dobro od zla jer je u današnjem dobu, zahvaljujući utjecaju medija, često teško razlikovati jedno od drugoga. Putovi koje prof. Lončarić-Jelačić predlaže Crkvi u tome pogledu su dijalog, ekumenizam, supsidijarnost i poticanje uzajamne odgovornosti.
Nakon kraće stanke dr. Mirko Mataušić, komunikolog, održao je predavanje “Mediji u krizi vrednota”. U svome se predavanju osvrnuo na, kako je rekao, “gaženje nekih od temeljnih vrednota novinarskog zvanja i etike” u hrvatskim medijima. Na prvome mjestu to su istinitost i provjerenost onoga što se objavljuje, kao i obveza poštivanja ljudske osobe i njezine privatnosti. Predavač je upozorio i na uhodanu praksu bezobzirnog kopanja po privatnom životu pojedinaca, osobito poznatih osoba čime se redovito uništava dobar glas, često zdravlje a ponekad i egzistencija tih osoba. Uzrok tomu dr. Mataušić vidi u promjeni društvenoga sustava, nedavnome ratu ali i nedostatnoj obrazovanosti samih novinara. Dr. Mataušić je također izrazio mišljenje da će se rješavanjem stanja u društvu riješiti i stanje u medijima za koje je potrebno odrediti precizne zakonske okvire.
U dijelu svoga predavanja dr. Mataušić se osvrnuo i na rezultate istraživanja o vrijednostima “Vjera i moral u Hrvatskoj”, odnosno na onaj dio koji se odnosi na medije. Na kraju svoga predavanja predavač je govorio o medijima kao konkurentima religije. Iznio je zanimljivo zapažanje kako su mediji danas postali svojevrsna “nadreligija” te da su uspjeli ono što nijedna religija nije uspjela do sada – prodrijeti i obuhvatiti svakoga čovjeka. Posebice su u tome uspješni televizija i Internet. Crkva je na vrijeme shvatila moć i djelotvornost medija te neprestano ističe potrebu teološkog promišljanja medija. Dr. Mataušić je zbog toga spomenuo potrebu teološkog promišljanja medija, posvećivanju veće brige za medije te potrebu ispunjavanja medijskog prostora pravom religijom.