Kako se predviđa, oko 10 tisuća vjernika iz biskupija Kupang i Atambua otići će na drugi dio otoka kako bi sudjelovali u misi na zaravni Tesimol, u Diliju – rekao je za agenciju Fides nadbiskup Kupanga mons. Hironimus Pakaenoni. Vjernici nadbiskupije Kupang neće ići na otok Javu u glavni grad Indonezije Jakartu, gdje će Papa boraviti od 3. do 6. rujna, nego će ostati na otoku i sudjelovati na susretu s Papom u Demokratskoj Republici Timoru-Leste (Istočni Timor). Lakše je, naime, prijeći granicu, do koje treba oko 10 sati vožnje autobusom, nego organizirati skupo putovanje u indonezijsku metropolu.

Aktivna nadbiskupija

U nadbiskupiji Kupang, koja obuhvaća srednji i zapadni dio zapadnog Timora te otoke Roti, Savu, Semau i Alor, živi više od milijun i 600 tisuća ljudi i jedna je od rijetkih u Indoneziji – zemlji sa 17 tisuća otoka i najmnogoljudnijoj državi s većinskom muslimanskom populacijom – koja ima najviše kršćana. Lokalno stanovništvo čini 60 % protestantskih kršćana, oko 35 % katolika i 3–4% muslimana. Ima 35 župa i sve bilježe priljev i sudjelovanje vjernika u životu Crkve i u slavljima sakramenata – istaknuo je mons. Pakaenoni.

Vjera je živa; to se vidi osobito među mladima. Vidi se to po svećeničkim zvanjima koja Gospodin nastavlja davati; u malom sjemeništu ima više od 100 dječaka, a 90 u bogosloviji, dodao je. Evanđelje i dalje privlači mlade – primijetio je nadbiskup koji je nedavno slavio đakonsko ređenje 14 mladića koji će uskoro postati svećenici.

Mjesna Crkva, osim toga, vodi više od 90 katoličkih škola, od osnovnih do srednjih, i to zahvaljujući pomoći 53 redovničke zajednice.

Crkva i vlast na djelu

Istaknuvši potom suradnju s Vladom Republike Indonezije da bi pomogli katolicima sudjelovati u Papinom posjetu u Diliju, mons. Pakaenoni je napomenuo da to podrazumijeva registraciju svećenikā, časnih sestara i vjernikā u župama. Biskupija je, osim toga, sklopila dogovore s imigracijskim uredom u svrhu obrade putnih isprava. Brojni vjernici, naime, nemaju putovnice te će za njih biti pripremljena posebna dozvola samo za hodočašće – pojasnio je nadbiskup. Ili su pak nadležni organizirali posebnu proceduru s izdavanjem putovnice u roku od tri dana.

U Diliju, glavnom gradu Istočnog Timora – u kojemu će papa Franjo boraviti od 9. do 11. rujna, nakon posjeta Indoneziji i Papui Novoj Gvineji – očekuje se također prisutnost indonezijskih vjernika. U potpunoj su suglasnosti s Biskupskom konferencijom Istočnog Timora. Morat će osigurati prihvat, gostoprimstvo i hranu za indonezijske hodočasnike. Organizacija je počela – rekao je nadbiskup Kupanga.

Misa u Diliju značajan trenutak

Među najočekivanijim trenucima je misa koju će papa Franjo slaviti 10. rujna na zaravni Tesimolu, u predgrađu Dilija, gdje ju je slavio i Ivan Pavao II. tijekom posjeta 1987., kada je Istočni Timor bio pod indonezijskom vlašću. Nakon 1999., kada je Istočni Timor pod pokroviteljstvom Organizacije ujedinjenih naroda proglasio svoju neovisnost, uslijedilo je vrijeme napetosti i konfuzije, obilježeno nasiljem i masakrima od strane proindonezijskih milicija, dok je mnoštvo raseljenih ljudi koji su pobjegli iz Istočnoga Timora stizalo u Atambuu i Kupang, gdje je katolička zajednica dala sve od sebe raznim inicijativama solidarnosti. Bilo je tada 250 tisuća izbjeglica, koji su se potom postupno vratili u Istočni Timor.

Put pomirenja, koji se temeljio na psihološkom procesu, liječenju trauma, koliko i na duhovnom, gotovo je potpuno zaliječio rane iz prošlosti. Papina će prisutnost potvrditi put zbližavanja i pomirenja – rekao je mons. Pakaenoni.

Istaknuo je da njegov posjet nije samo za katolike nego za cijelo stanovništvo. Valja reći  da između Crkvi Zapadnoga Timora i Istočnoga Timora nema nikakvog problema i u punom su zajedništvu – dodao je.

Međutim, neke teškoće i patnje još uvijek postoje među ljudima i u obiteljima koje su u nasilju izgubile najmilije te još uvijek s druge strane granice vide krvnike – dodao je nadbiskup. Također smatra da je Papin posjet providonosan, jer bi to mogao biti trenutak posebne milosti, trenutak traženja i prihvaćanja oprosta, u vjeri u Boga koji liječi rane. Katolici mogu biti posrednici i pomagači u tom procesu – rekao je na kraju nadbiskup Pakaenoni, izvijestio je Vatican News.