Trostruka proslava u Supetru

Supetar, (IKA) – Blagoslov i kolaudacija orgulja, svečana akademija u povodu 70. obljetnice djelovanja sestara milosrdnica u Supetru i proslava blagdana sv. Vinka Paulskog, utemeljitelja Družbe sestara milosrdnica, održani su 27. i 28. rujna u župi Supetar.
Hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk blagoslovio je 27. rujna u supetarskoj župnoj crkvi Naviještenja BDM obnovljene orgulje iz XVIII. stoljeća. Na samoj kolaudaciji orgulja nastupila je s. Mirta Škopljanac-Mačina sa zborom sestara milosrdnica iz Splita, a u povodu 70. obljetnice nazočnosti i plodnog rada redovnica te Družbe u suspetarskoj župi. Večernji program započeo je jubilejskom himnom, koju je izveo župni zbor “Sv. Cecilije” pod ravnanjem Marije Kelava i orguljskom pratnjom s. Silvane Jukić. Župnik don Andro Ursić u svom je pozdravnom govoru predstavio nazočne, iznio kratku povijest obnovljenih orgulja, a zatim ukazao na uspjehe i teškoće sestara milosrdnica u Supetru. Provincijalka s. Marija Karolina Zebić iznijela je povijest Družbe i njihov plodni rad u župi Supetar. Osim s. Mirte, nastupile su s. Antonija Delonga (sopran) i s. Judita Gojak (orgulje). Na kraju koncerta biskup Štambuk pozdravio je sve okupljene, zahvalio sestrama što su utkali dio svoje povijesti u Supetru, ali je ukazao na nepravdu koja je počinjena prema njima. Naime, sestre milosrdnice došle su u Supetar 1933. i nastanile se u predjelu Vela luka, gdje su 1934. godine izgradile Dom Gospe od Zdravlja. U toj gradnji im je pomogao tadašnji kapelan don Drago Bosiljevac. Dom je služio kao lječilište za nezbrinutu djecu i siromašne obitelji, a u njemu su se odgajale djevojke i obučavale u šivanju. Zagrebački nadbiskup Antun Bauer i bl. Alojzije Stepinac ljetovali su u tom domu. U tijeku II. svjetskog rata dom su zaposjeli komunisti. Tako je narodna vlast 1950. godine redovnice protjerala u obližnje mjesto Mirca, a 1955. ih silom dovela u privatnu kući u Supetar u predio Glavica, a 1965. nastanile su se u sadašnjoj kući gdje do danas žive, mole i rade.
Obnovljene orgulje u supetarskoj župnoj vodile su se pod nazivom Nakićeve orgulje iz 1753., kada je Petar Nakić, svećenik i graditelj, sagradio orgulje u Nerežišćima, a tri godine kasnije i u Supetru, te se s pravom slavi ove godine 250 godina Nakića na otoku Braču. Nakon obnove orgulja, kojima je vraćen autentični oblik, imaju veoma malo od izvornih manjih Nakićevih orgulja iz 1756. Iz njih se može prepoznati Nakićev način rada tj. možemo ih svrstati u venecijansko-dalmatinsku školu. Prema istraživanju prof. Ladislava Šabana 1790. počelo je sakupljanje za nove orgulje, koje je 1808. obnovio Luigi Gennari. Spomenute orgulje su u tijeku 19. i 20. stoljeća doživjele određene preinake. Naime, one su zbog obnove i proširenja pjevališta rastavljene 1994., a dvije godine kasnije prevezene u atelje HEFERER u Zagreb. Zahvaljujući Ministarstvu kulture RH, Splitsko-dalmatinskoj županiji, gradu Supetra i župljanima i dobročiniteljima, koji su kroz protekle godine izdvajali novčana sredstva, orgulje su konačno obnovljene, a sredinom mjeseca srpnja ove godine složene u pjevalištu župne crkve. Djelatnici Umjetničke radionice HEFERER kompletirali su i obnovili sve registre(22 registra), napravili novo kućište te funkcionalno i fonički oblikovali instrumentalni ustroj orgulja. Tom obnovom nije obuhvaćena obnova zastora sa slikom Davida s harfom, niti je dovršeno vanjsko oslikavanje kućišta orgulja.
U povodu blagdana sv. Vinka Paulskog, biskup Štambuk predvodio je u nedjelju 28. rujna svečano misno slavlje u supetarskoj župnoj crkvi. U propovijedi je biskup oslikao lik velikog prijatelja siromaha i utemeljitelja družbe milosrđa i ljubavi te se još jednom osvrnuo na veliku ulogu Družbe sestara milosrdnica u Supetru, Hvarskoj biskupiji i našoj domovini. Ukazao je na neispravljenu nepravdu prema sestrama, koje su silom izbacili “osloboditelji” i “oslobodili” ih od vlastita doma. U tijeku mise naizmjenično je pjevao župni zbor “Sv. Cecilije” i zbor sestara milosrdnica iz Splita. Redovnice su pročitale čitanja i izrekle molitvu vjernika te pri kraju mise zapjevale više pjesama.