Domaćin drugoga dana Konferencije bio je banjolučki biskup Franjo Komarica. Održan je niz predavanja na temu novonastalih ratnih sukoba, sigurnosnih izazova te mirotvornih načela rješavanja sukoba. Sudjelovali su govornici iz 16 europskih država i različitih (pan)europskih tijela.

Biskup Komarica je u obraćanju dao povijesni pregled patnji i sustavnog zanemarivanja napretka, razvoja i rasta banjolučke biskupije i banjolučkoga kraja u kojemu je „zasjalo pravo, istinsko svjetlo konstruktivne i u svakom pogledu napredne Europe prije više od 150 godina“. Taj se nastanak i opstanak jedinstvenog civilizacijskog, kulturnog i duhovnog fenomena može pripisati odvažnim i dalekovidnim Europljanima, katoličkim redovnicima trapistima. Istaknuo je važnost obnove kulturne i duhovne baštine, posebno u kontekstu rata devedesetih godina prošloga stoljeća. Uputio je da je potrebno raditi na pomirenju i izgradnji međuetničkog i međureligijskog dijaloga kako bi se prevladale podjele i osigurala budućnost u kojoj se cijeni pravo svakog pojedinca, u duhu europskih vrijednosti. „Upravo je Centar za mir i suradnju ‘Marija Zvijezda’ mjesto za ta nastojanja“, rekao je.

Pravda i istina kao nužni preduvjeti mira glavni su motiv obraćanja predsjednika Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Franje Topića, koji je poručio da pravi mir zahtijeva poštivanje Božjih zapovijedi koje promiču pravdu i pravednost u društvu u kojem bez istine nema pomirenja. „Pomirenje i smirenje zahtijevaju priznanje zločina. To znači da društvo treba prepoznati sve žrtve, bez obzira na njihovu pripadnost, kako bi postiglo istinski mir. Pri tome nedostatak hrabrosti i zrelosti može rezultirati samo prividnim političkim mirom. Mir je ključan kako bi se postigla stabilnost i sigurnost u Bosni i Hercegovini te potaknuo društveni napredak, ekonomski rast i razvoj, ali je ključan i za regionalnu stabilnost jer su u Bosni i Hercegovini još uvijek žive brojne rane velikog broja sukoba kroz povijest“, rekao je profesor Topić zaključivši da je mir sve, a da je sve bez mira ništa.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pozdravno pismo sudionicima Konferencije kojim je poručio da je u današnjem vremenu ekonomskih i političkih izazova potrebno zajednički raditi na jačanju i postizanju ciljeva Europske unije u BiH koja, kako je napisao, intenzivno radi na ispunjenju obveza prema EU. Dodao je da je važno ubrzati pregovore radi ostvarenja mira, stabilnosti, demokracije i uspostave vladavine prava.

Predsjednik rumunjske Paneuropske unije Alexandru Nazare u svojoj je izjavi upozorio da Rumunjska i Bugarska, koje su potpuno završile evaluacijske procese za pristup Šengenskoj zoni, još uvijek nisu njezine punopravne članice. „Te dvije zemlje imaju veliku sigurnosnu ulogu u zaštiti Europske unije od migracijskih kriza i drugih vanjskih prijetnji, zbog čega bi njihovo pristupanje Šengenskoj zoni dodatno osiguralo Europu od nadolazećih prijetnji“, dodao je Nazare.

Predsjednik Paneuropske unije Makedonije Andrej Lepavcov govorio je o slojevitosti problema pristupnog procesa Makedonije Europskoj uniji i sve većim težnjama zemalja Zapadnoga Balkana ostvarenju europskih vrijednosti. „Hrvatska je ove godine proslavila 10 godina članstva, što je veliki uspjeh koji svi iznimno cijenimo“, poručio je, ali i upozorio da je u pristupnom procesu Makedonije potrebno „promijeniti ustav i primijeniti protokole, napisane u susjednoj zemlji Bugarskoj, a koja negira postojanje makedonskog identiteta“. Lepavcov je izrazio potrebu za potporom Europske unije u procesima proširenja EU s obzirom na brojne poteškoće sa susjednim zemljama.

Na konferenciji su govorili predstavnici paneuropskih organizacija iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Francuske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Srbije, Španjolske, Švedske i Ukrajine.

Konferencija je završena misnim slavljem kojeg je predvodio biskup Komarica u župnoj crkvi Marija Zvijezda.