Prije mise vjernici su se okupili na groblju posvećenom Mariji Magdaleni, na gdje je nakon pošasti kolere 1855. godine podignuta zavjetna kapela u čast sv. Marije Magdalene.

Ispred spomen-križa poginulim braniteljima župnik i generalni vikar mons. Marinko Miličević predvodio je molitvu za sve pokojne, a gradonačelnik Starčević sa suradnicima, župan Ernest Petry sa svojim suradnicima, udruge poginulih u Domovinskom ratu, predstavnici 9. gardijske brigade, Ličke pukovnije grada Gospića i 119. brigade Paje Brkljačića položili su vijence i upalili svijeće u počast braniteljima i civilnim žrtvama za Domovinu. Potom su se svi u procesiji uputili u katedralu. Gospićanke su u narodnim nošnjama nosile sliku sv. Marije Magdalene iz kapelice u katedralu.

Biskup Križić u homiliji je predstavio sv. Mariju Magdalenu. Naglasio je da bi tu učenicu trebalo slijediti obraćenjem i ljubavlju prema Isusu.

„O Mariji Magdaleni redovito ističemo njezinu grješnu prošlost stoga nas i sam spomen njezinog imena podsjeća na nešto negativno, grješno. Čuo sam neke osobe koje su  svoj život uspoređivale sa životom Marije Magdalene, ali nažalost, samo u prvom razdoblju njezinog života. Kamo sreće da se svi možemo usporediti s njezinim obraćenjem i kasnijom ljubavlju prema Isusu koja je bila neizmjerno velika“, rekao je na početku.

„Svi mi znamo kad smo lutali, zastranili, možda imamo i trenutaka koje bismo najradije zaboravili. Nikome u životu nije bilo sve idealno, bez slabosti i promašaja, ali pritom, ohrabruje nas i tješi istina da Bog ne gleda na našu prošlost ako smo je dobrim dijelom promijenili na bolje“, dodao je.

Biskup se potom osvrnuo na praštanje. „Božje opraštanje razlikuje se bitno od ljudskoga. Čujemo često frazu: ‚Treba oprostiti, ali se ne smije zaboraviti.‘ Nije taj stav u sebi loš, ali problem je što ‚ne smije se zaboraviti‘ stalno izvire kao prijetnja, a nerijetko kao poziv na osvetu“, upozorio je. Dodao je da Bog stoga želi pomoći čovjeku i ukloniti to breme iz njegove savjesti da bi se otvorio vedrijoj budućnosti.

„Nakon što se čovjek obrati i promijeni život na bolje, Bog njegovu prošlost briše jer je taj čovjek postao novi čovjek.“ Poput Marije Magdalene, i sv. Pavao se promijenio nakon susreta s Kristom. Za to su bili potrebni želja i napor, napomenuo je predslavitelj.

„Ima, doduše, puno onih koji bi htjeli biti bolji, ali ništa ne poduzimaju da to budu. Očekuju da se sve dogodi samo od sebe. Promjena života ima svoju cijenu. Zato je sveti Ivan Pavao II. mladima u Solinu rekao: ‚Ne vjerujte onima koji vam daju laka obećanja. Bez napora i žrtve nema većih postignuća‘“, podsjetio je mons. Križić.

Istaknuo je da je Marija Magdalena „primjer kako se ljudski život može promijeniti. Nema takvog grješnika koji ne bi mogao postati dobar, pa čak i svet, ali pod uvjetom da to iskreno želi i da je spreman za to nešto podnijeti.“

Na kraju homilije biskup je usporedio suze Marije Magdalene sa suzama grada Gospića. „I u naše gospićko groblje dolazile su stalno neke Magdalene oplakivati svoje mile i drage koji su im nasilno oduzeti.“ Naš Gospić poznaje mnoge Magdalene koje su se, s očima punih suza, jadale da su im moćnici tih vremena uzeli neke od najmilijih i ne znaju gdje su ih odnijeli, ne znaju kako su završili njihovi životi, ni gdje su im grobovi.“

„Uvjereni smo da će dobri Bog obrisati suze s njihovih lica i da će i one, poput Magdalene, moći uskliknuti: ‚Vidjeli smo svoje voljene!‘ I Gospić je,  uz velike i teške žrtve, izvojevao svoju slobodu dočekanu s mnogim suzama radosnicama. Ostaje nam trajno moliti Boga da se, unatoč svim poteškoćama, radost slobode nikada ne pretvori u razočaranje“, zaključio je biskup Križić.

Na kraju mise župnik Miličević je zahvalio mons. Križiću za vođenje euharistijskog slavlja i za poticajnu propovijed. Istaknuo je 22. srpnja kao dan posvete gospićke katedrale koja je u Domovinskom ratu bila udarana i rušena.

Biskup Križić je zahvalio župniku Miličeviću, pozdravio je gradonačelnika Karla Starčevića, članove gradskog vijeća, sve prisutne i čestitao Dan Grada, zaželjevši da sv. Marija Magdalena udijeli svakomu ono što mu je najpotrebnije.

Uz biskupa Križića i mons. Miličevića misu su suslavili kancelar i tajnik Mišel Grgurić, ekonom biskupije Nikola Turkalj, ravnatelj Caritasa Luka Blažević, bivši župnici Stjepan Zeba i Mile Čančar, umirovljeni svećenik Jure Ladišić, župni vikari Anđelko Kaćunko i Stanko Smiljanić te župnik u Klancu i Pazarištu Petar Šporčić.

Posluživali su bogoslovi Dalibor Janković, Krunoslav Brajdić, Karlo Špoljarić, Kristijan Pajdaković i Marko Butković.

Pjevanje je predvodio katedralni zbor pod vodstvom Nikole Perišića.