Okrugli stol organizirala je saborska zastupnica Marijana Petir te je bio posvećen raspravi o Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koja će se održati 8. ožujka u Hrvatskom saboru. Naime, Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koje su sada u saborskoj proceduri želi se osigurati slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene u trgovini.

Uvodno su se obratili zastupnica Marijana Petir te fra Bože Vuleta, osnivač Hrvatskog saveza za slobodnu nedjelju.

Zastupnica Petir: Dijalog za trajno rješenje civilizacijskog pitanja

Kako je istaknula zastupnica Petir, cilj okruglog stola je „skrenuti pažnju na činjenicu da u Hrvatskoj trgovine mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan”, te da takvo stanje „nije u skladu s međunarodnim propisima ni s ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu”.

Petir je spomenula kako je do sada, u suradnji s Hrvatskim Caritasom, Franjevačkim institutom za kulturu mira i sindikatima, inicirala izmjene Zakona o trgovini koje su usvojene u Hrvatskom saboru. Međutim, Ustavni sud je odredbe stavio van snage zbog prigovora trgovačkih lanaca. Istaknula je pritom nastojanje da pokrene dijalog sa svim zainteresiranim stranama. „Uz međusobno uvažavanje da jedni druge dobro čujemo, pokušali smo doći do približavanja stavova i trajnog rješenja ovog pitanja koje je, po mišljenju većine, civilizacijsko”.

Dok pitanje neradne nedjelje ima judeokršćanske korijene, kazala je Petir, u sekularnom su kontekstu države na Zapadu isto tako istaknule nedjelju kao dan koji je važan za društvo. Naglasila je i nepovoljan položaj žena koje čine većinu u trgovinskome sektoru, a koje su „gurnute na marginu”.

Fra Božo Vuleta: S temom usklađivanja radnoga i privatnoga vremena bavimo se više od dva desetljeća

„Upravo o kvaliteti usklađenosti radnog i privatnoga vremena uvelike ovisi funkcioniranje i kvaliteta svih ključnih čimbenika dobrobiti jednog društva”, naglasio je fra Bože, ističući kako je to potrebno „ne samo zbog cjelovite dobrobiti radnika pojedinca, već i uzročno-posljedično dobrobiti društvene zajednice, uključujući i gospodarsku održivost”.

Iako se to čini samorazumljivim, „životna mudrost” uči da je ono samorazumljivo teško usvojivo. „To se događa kad vrednota čovjekova dostojanstva ustupi mjesto njegovim parcijalnim vrijednostima ili sebičnim interesima, čemu smo svi skloni”.

„Činjenica da se temom usklađivanja radnoga i privatnoga vremena bavimo više od dva desetljeća potvrđuje prvenstveno njezinu antropološki snažnu, nepotrošivu važnost”. Ista činjenica, dodao je, može biti indikator da se u mladom demokratskom hrvatskom društvu dogodila stagnacija ili pad socijalne osjetljivosti i solidarnosti – prvenstveno s radnicima u slabo plaćenim djelatnostima te da se „opasno troše” i uništavaju „ljudski resursi“, i „tržište rada“.

Fra Bože Vuleta istaknuo je kako je jedan od „pozitivnih plodova” zauzimanja za slobodnu, odnosno neradnu nedjelju, povišica satnice na 50 % za rad nedjeljom u sektoru djelatnosti neophodnih za funkcioniranje društva.

„Prave pak pohvale ili prijekori čekaju naše zastupnike u Hrvatskom saboru koji će raspravljati i glasati o predloženom Nacrtu zakona. Vjerujemo da su predlagatelju poslužila dvadesetogodišnja raznorodna iskustva da uobliči kompromisno rješenje generalno prihvatljivo svim socijalnim partnerima i da je ono formalno-pravno održivo”, zaključio je fra Božo Vuleta.

Ministar Filipović: Konačni prijedlog Zakona predviđa stupanje na snagu od 1. srpnja

Izlaganja su nadalje održali prof. dr. Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske; Ivica Katavić, vlasnik KTC-a te doc. dr. Ivana Brstilo Lovrić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Filipović je predstavio konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.

Među ostalim, istaknuo je kako se tim izmjenama i dopunama „utvrđuje temeljno pravo na tjedni odmor te se rješava pitanje balansa između privatnog i poslovnog života naših građana”. Tako se među ostalim u konačnome prijedlogu radno vrijeme u trgovini regulira tako da su trgovine zatvorene nedjeljom i za vrijeme blagdana. „Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati”.

S obzirom na orijentiranost hrvatskog gospodarstva na turizam te s obzirom na pojačanu potrošnju u predblagdanskom razdoblju, konačni prijedlog Zakona predviđa 16 radnih nedjelja po izboru trgovaca.

U svrhu pripreme gospodarskih subjekata na primjenu rješenja iz toga Zakona, u konačnom se prijedlogu određuje stupanje na snagu od 1. srpnja. „Od 1. srpnja pa do kraja 2023. godine biti 16 radnih nedjelja, a onda će od 1. siječnja 2024. za cijelu godinu biti 16 radnih nedjelja”, kazao je ministar Filipović.

Provođenje neradne nedjelje u praksi i stav građana

Trgovački lanac KTC već tri godine provodi neradnu nedjelju te je o njihovome dosadašnjem iskustvu govorio vlasnik Ivica Katavić. Vlasnik KTC-a tvrdi da nisu otpustili nijednog zaposlenika kao posljedica te odluke. „Niti smo smanjivali plaće, nego smo ih čak u nekoliko navrata podizali”, kazao je. „Uvjeravam kolege da neće imati problema u poslovanju ako su, a vjerujem da jesu, dobro radili. To će njihovi kupci cijeniti”.

Doc. dr. Ivana Brstilo Lovrić s Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta predstavila je podatke novijih znanstvenih istraživanja. „Često se u hrvatskom društvu plasira teza da smo mi duboko podijeljeno društvo. Baš kada se građane pita o radu nedjeljom zapravo ta teza pada”. Čak i analizom „svih mogućih socioloških i inih odrednica”, želja za slobodnom nedjeljom predstavlja „vrijednosni konsenzus u hrvatskom društvu”, istaknula je doc. dr. Brstilo Lovrić.

Nakon izlaganja održana panel rasprava i dijalog socijalnih partnera.