U Kanfanaru proslavljena 8. obljetnica beatifikacije bl. Miroslava Bulešića

Obljetnica je proslavljena u Kanfanaru jer je bl. Miroslav ondje, u Župi sv. Silvestra obnašao službu župnika od rujna 1945. do jeseni 1946.

Mons. Milovan je u homiliji podsjetio na veličanstveni događaj beatifikacije bl. Miroslava. Istaknuo je da je i bl. Miroslav, kao i mnogi drugi Božji ugodnici, pretrpio mnogo zla i nepravde. Veliko slavlje kojim je proslavljena beatifikacija značilo je i da se  nakon velikog zla, kada čovjek živi s Bogom, sve  završi dobro.

Instinkt Crkve od početaka je davao osjetiti vjernicima da je put mučenika jedan od najljepših načina nasljedovanja Isusa Krista. Mučenici su od prvih vremena bili posebno čašćeni, i vjernici su se okupljali na njihovim grobovima, da bi se hrabrili u vjeri, preporučili se njihovu zagovoru i častili njihov spomen. Sve je to Crkva zadržala u svome sjećanju sve do danas. Sveti papa Ivan Pavao II. često je spominjao velika stradanja kršćana u trima teškim režimima, te je poticao mjesne Crkve da pribilježe i sačuvaju spomen na svoje stradalnike, svoje mučenike koji su zablistali u tim teškim vremenima svjedočanstvom vjere koja živi vrednote poštivanja čovjeka i vjernosti Bogu do kraja.

Ovdje i u Kanfanaru mnogo toga nas podsjeća na našeg blaženika koji je ovdje župnikovao oko godinu dana, prije nego je premješten u Pazinsko sjemenište, rekao je mons. Milovan. U ovoj se je crkvi događalo njegovo druženje s narodom, tu je poticao vjernike, mnogi se sjećaju njegovih zanosnih propovjedi, njegovih ozbiljnih i poticajnih govora, jako se zauzimao za župu i zato je posebno zapamćen.

Bilježnica župnih obavijesti gdje je zapisivao programe i raspored zbivanja donosi mnoštvo događaja. Iznenađujuće je kako je mogao stići obaviti toliko toga: tri mise svake nedjelje, ispovijedanja, staleški govori mladićima, djevojkama, očevima i majkama, kako je to u ono vrijeme bilo uobičajeno, vjeronauk… – jedan vrlo zauzet život. Odmah po dolsku organizirao je župne misije, iz toga vremena imamo veliki drveni križ kojeg je blaženik osobno nosio u procesiji u Baratu, taj se križ čuva u Svetvinčentu.

Biskup je u nastavku „po mladoj dobi i žaru naviještanja usporedio Pavlovog učenika Timoteja i bl. Miroslava; obojica mladi, zauzeti, oduševljeni, nasljedovatelji i propovjednici Isusa Krista. I bl. Miro bio je nadahnut velikom vjerom, prožet snagom, vjernošću i sigurnošću u naviještanju evanđelja pogleda uprtog u Krista. Miro u svojim zapisima često spominje Isusovo prihvaćanje patnje, ističe pobožnost Srcu Isusovu i snagu Euharistije. Suočen s raznim zlima u to doba on je kao župnik mislio i na to da i svojim vjernicima pomogne ustrajati u vjeri.“

Nadalje je podsjetio kako se je u prvom poratnom vremenu nastojalo uništiti nedjelju radnim akcijama, plesovima u korizmi nastojalo se je mlade udaljiti od Crkve i od puta bračnog i obiteljskog života. „Bl. Miro se je po tom pitanju čak pisano obraćao tadašnjim vlastima“, rekao je mons. Milovan.

Citirajući sv. Pavla u Poslanici Timoteju: „Ti si pošao zamnom i zato ustraj na tom putu“, biskup je pozvao sve okupljene da ustraju u kršćanskome životu unatoč svim protivštinama sekulariziranog svijeta, gdje se je vjera ohladila, pod utjecajem novih struja.

Naše je poslanje uvijek ustrajati na putu vjere, i ići putem Isusa, koji je rekao: „Ja sam Put, Istina i Život“. Ustrajati i podržati druge na putu vjere, to je temeljno. Za to je potrebno nalaziti snagu u molitvi i sakramentima te se međusobno podržavati, naglasio je otac biskup.

Misu su suslavili kancelar biskupije mons. Sergije Jelenić,  vicepostulator kauze za kanonizaciju bl. Miroslava Bulešića preč. mr. Ilija Jakovljević, župnik Vrsara i Gradine vlč. mr. Lino Zohil te župnik domaćin vlč. Joško Listeš.

Pjevanje je predvodio kanfanarski župni zbor, koji je uz ostalo otpjevao i pjesmu „Palmina grano“, koja je nastala za prigodu beatifikacije na tekst poznatog istarskog književnika Daniela Načinovića.

Bl. Miroslav proglašen je blaženim 28. rujna 2013. u pulskoj Areni u prisutnosti tadašnjeg prefekta Kongregacije za kauze svetih kardinala Angela Amata.