Euharistiju su s apostolskim nuncijem suslavili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša, imenovani riječki nadbiskup koadjutor i dubrovački biskup Mate Uzinić, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić i krčki biskup Ivica Petanjak te provincijski ministar fra Ivo Martinović, TOR, izaslanik provincijskog ministra fra Ivica Vrbić, OFM Cap., postulator kauze sl. B. Antuna Mahnića vlč. Saša Ilijić i drugi svećenici.

Na početku slavlja, skromnog izvana, a svečanog iznutra, istaknuo je u pozdravnoj riječi mons. Petanjak obrativši se prisutnima i svima koji su prijenos slavlja pratili na stranicama Krčke biskupije i Laudato TV-u. Rekao je da obilježavanje Mahnićeve jubilejske godine, otvorene prije godine dana, pod geslom „Više svjetla“, povodom 100. obljetnice rođenja za nebo sluge Božjega, nije proteklo kako je bilo planirano jer se zbog epidemije covida-19 mnogo toga održalo u drukčijem obliku ili se uopće nije održalo.

Dodao je da se u tomu pokazalo da je čovjek „prah i pepeo, bez obzira što mislio o sebi samome“. Istaknuo je i da se biskup Mahnić uvjerio kako čovjek snuje, a Bog određuje. Unatoč tomu, „sve što je biskup Mahnić bio i sve što je činio i učinio bilo je vođeno dubokom vjerom koja je proizlazila iz njegovog izvrsnog poznavanja Svetog pisma i žarke želje da nasljeduje Isusa Krista“, rekao je biskup Petanjak.

Mons. Lingua u homiliji se najprije osvrnuo na lik sv. Ivana Krstitelja o kojemu govori Evanđelje dana. Istaknuo je da je izabrao neobično mjesto za propovijedanje pošto je ustvrdio da je on „glas koji viče u pustinji“. „Zaista čudno! Želi da se svi obrate, da se vrate na pravi put i odlazi propovijedati u pustinju, gdje nema nikoga! Ipak, ljudi ga slijede i dolaze ga slušati, znatiželjni i privučeni možda više onim što čini nego onim što propovijeda“, rekao je mons. Lingua.

„Danas bismo ga nazvali čudakom, fundamentalistom, u najboljem slučaju radikalnim i beskompromisnim prorokom. Shvatio je da je u usporedbi s Mesijinim dolaskom sve ostalo manje važno, bezvrijedno. Jedino je važno činiti pokoru, odričući se udobnosti svijeta, mondenosti, rekao bi papa Franjo“, dodao je.

„Primjer Ivanova života, toliko strogog, toliko radikalno zahtjevnog, kojim je privlačio ljude, bio je u isto vrijeme jamstvo vjerodostojnosti. I danas ljudi očekuju od onih koji navještaju dolazak Mesije da budu svjedoci svjetla. Njihova riječ postaje vjerodostojna kad je popraćena čestitim, strogim i nadasve dosljednim životom. Najveće razočaranje za one koji slušaju propovjednika koji poziva na obraćenje – jučer kao i danas – jest kad otkriju njegovu nedosljednost, njegov dvostruki život“, upozorio je nuncij.

Potom se osvrnuo i na slugu Božjega Antuna Mahnića opisavši ga kao pastira s mirisom ovaca. „Izgarao je od želje da naviješta Krista zadivljujućim misionarskim žarom. Nije se ograničavao da samo oni koji idu u crkvu budu poučeni u vjeri, već je pokrenuo časopise, pisao knjige, organizirao događanja i susrete kako bi navijestio Mesiju, često svjestan da propovijeda u pustinji“, rekao je.

„Biskup Mahnić je nastojao posvijestiti čitateljima svojih brojnih djela – ne samo na teološkom, već i na filozofskom, estetskom polju kao i na polju političkih znanosti – da su liberalne ideje, koje su prodirale u književnost, novine i filozofiju, anticipacija današnjeg relativizma i da ugrožavaju katoličanstvo i kršćansku kulturu hrvatskog naroda“, podsjetio je nadbiskup.

„Shvatio je da je od temeljne važnosti formacija odraslih kršćana, laika koji će biti sposobni utjecati na društvo i graditi kulturni identitet s dubokim katoličkim korijenima. Bez odgovarajuće formacije Crkva ne raste jer nema korijena“, naglasio je.

Osvrnuvši se na poduhvate, napore i kušnje u življenju biskupa Mahnića, nuncij je kazao da bi bila „tragedija da se, nakon svih tih kušnji, izgubi vlastiti kršćanski, katolički identitet za koji je plaćena visoka cijena i da se počne slijediti trendove i naučavanja koja na suptilniji, ali ne manje poguban način, pokušavaju iskorijeniti ono što je strpljivo izgrađeno na stupovima i vrijednostima poput onih koje je promicao biskup Mahnić. Bilo bi žalosno kad bi se, nakon što su se zatvorila vrata diktaturama apsolutističkih ideologija, otvorili prozori onome što je papa Benedikt XVI. nazvao diktaturom relativizma.“

„Opravdano je upitati se u čemu je bila tajna apostolskog žara i neumornog pastoralnog djelovanja sluge Božjega kojega se danas sjećamo. Čini mi se da je nije teško prepoznati u Kristovu križu koji je bio u središtu njegova života“, ustvrdio je, rekavši da onaj „tko križ Kristov stavi u središte svoga života, svojih izbora, postaje vjerodostojna i dosljedna osoba jer ne traži vlastiti interes, već ga pokreće ljubav prema Kristu i na taj način postaje moderan Ivan Krstitelj, spreman umanjiti se da On, Krist, poraste. I Božji ga narod, koji je osjetljiv na dosljednost, slijedi.“

Nadbiskup Lingua je pozvao na kršćansku nadu u iščekivanju Kristova dolaska, podsjetivši na biskupsko geslo sluge Božjega koje je istaknuto i na njegovom grobu: In cruce salus – U križu je spas.

„Trebamo se pripremiti za taj dolazak, slušajući proroke poput Ivana Krstitelja, poput biskupa Mahnića koji nas svojim svjedočenjem upozoravaju na bitne vrijednosti, podsjećaju nas da je sve ostalo ispraznost i da svoj pogled moramo usmjeriti na križ, naš spas“, zaključio je nuncij Lingua.

Kao izaslanik predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Želimira Puljića mons. Hranić na kraju mise izrazio je duhovno zajedništvo svih biskupa u nastojanju za što skoriju beatifikaciju biskupa Mahnića. Rekao je da su biskupi 2019. rado prihvatili da Hrvatska biskupska konferencija bude pokrovitelj obilježavanja 100. obljetnice rođenja za nebo sl. B. Antuna Mahnića, dodavši da tada nitko nije mogao slutiti u kakvim će se okolnostima ono odvijati.

Na kraju slavlja biskupi su na grobu sluge Božjega u prvostolnici izmolili molitvu za njegovo proglašenje blaženim.

Mahnićeva jubilejska godina bit će zaključena u ponedjeljak 14. prosinca svečanom misom u crkvi sv. Petra u Zagrebu. Slavlje će s početkom u 18:30 predslaviti zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a suslavit će krčki biskup Ivica Petanjak i drugi svećenici.