U četvrtak 13. siječnja 2022. navršava se 30 godina otkako je Sveta Stolica priznala suverenost i neovisnost Hrvatske. Dva dana kasnije učinile su to i zemlje tadašnje Europske zajednice.

Ministar je na pitanje kako će se obilježiti ta značajna obljetnica kazao da su zbog velikog broja novooboljelih od koronavirusa neke projekte, kao što je koncert u dvorani Lisinski sa Simfonijskim orkestrom i međunarodna konferencija s tri panela, morali odgoditi za svibanj. Mjesec svibanj, istaknuo je ministar, također obiluje važnim događanjima kao što je 100. godina od rođenja prvog predsjednika RH Franje Tuđmana te primitak Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda kao i Dan državnosti.

Neki će se događaji ipak održati, najavio je ministar vanjskih i europskih poslova – fontane u Zagrebu bit će obojane zastavama onih zemalja koje su nas priznale tih dana, biti će emitirano više dokumentarnih emisija koje će nas podsjetiti na to vrijeme, izdana je prigodna poštanska marka, a 15. siječnja u 10 sati u crkvi sv. Blaža u Zagrebu održat će se euharistijsko slavlje koje će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

„Kada govorimo o priznanju Svete Stolice tih dana, ono je priznanje moderne Hrvatske države, a treba imati u vidu činjenicu da je Sveta Stolica Hrvatsku priznala 7. lipnja 879. godine kada je Ivan VIII. uručio povelju tadašnjem hrvatskom vladaru knezu Branimiru i priznao mu vlast nad Hrvatskom. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH je taj dan 7. lipnja uzelo kao Dan hrvatske diplomacije”, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman.

Također je naglasio da nitko nije očekivao da će se raspad države dogoditi na takav brutalan način. Priznanje koje se dogodilo u siječnju, smatra ministar, trebalo se dogoditi puno ranije nakon što je Badinterova komisija kazala i utvrdila da su republičke granice, zapravo državne.

Sveta Stolica je od početka bila zabrinuta za položaj država u bivšoj zajednici republika, ali i zbog velikosrpske agresije, zbog stradanja nevinih ljudi, uništavanja i rušenja domova i zbog velikog vala izbjeglica. 13. siječnja 1992. godine priznala je suverenitet države Hrvatske te postala prethodnicom mnogim zemljama koje su se odlučile na takav korak, a već je u veljači iste godine imenovala prvoga apostolskog nuncija u našoj zemlji.

Na pitanje koji su plodovi diplomatskih odnosa Vatikana i Hrvatske, ministar je podsjetio na tri posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj te također posjet pape Benedikta XVI. koji su bili važni za zemlju koja je kršćansku vjeru svjedočila stoljećima.

U prosincu prošle godine Vlada RH je dala suglasnost za kupnju rezidencije za veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici, no mjesto veleposlanika još je uvijek prazno. „U nacionalnom je interesu, u interesu imidža i reputacije RH da se nađe osoba za to mjesto, predsjednik Vlade i ja izišli smo s prijedlogom prema predsjedniku države i mislim da ćemo naći jedno odgovarajuće rješenje”, kazao je ministar Grlić-Radman. Također je naglasio da je Sveta Stolica snažno ukorijenjena u hrvatski nacionalni i kršćanski identitet. „Mi očekujemo da hrvatski vjerski sadržaj, naše karakteristike po kojima smo identificirani u Europskoj uniji da budu poštovani.”

Nakon posjeta Hrvatima u BIH ministar Grlić-Radman ističe da se Crkva u Bosni i Hercegovini suočava s jednom teškom situacijom zbog političkih tenzija, separatizma i unitarizma, a Hrvati su najmalobrojniji narod. „Oni su autohtoni narod u BiH i to je razlog da podržavamo i borimo se za ostanak Hrvata u BiH, da se angažiramo za njihovu ravnopravnost i konstitutivnost koja ne bi trebala biti iluzija na papiru. Zato snažno zagovaramo i izmjene izbornog zakona koje bi trebale eliminirati svaku diskriminaciju i nejednakost u izbornom procesu kako bi se osigurala ta konstitutivnost i politički legitimitet predstavljanja Hrvata u kolektivnom tijelu, tročlanom predsjedništvu i Domu naroda. Ne trebamo se bojati, ali se moramo snažno angažirati za naše Hrvate i za katoličku crkvu u BiH”, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman.