U povodu Međunarodnog dana volontera predstavljeno istraživanje o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj

Udruga „La Verna“ u Zagrebu okuplja 37 volontera koji pružaju podršku više od 200 palijativnih bolesnika i njihovih obitelji.

Istraživanje, koje je provedeno u sklopu projekta „Zagovaranje za dostupniju i cjelovitiju palijativnu skrb“, pokazalo je da u cijeloj Hrvatskoj djeluje ukupno 272 volontera, a ljudskih i smještajnih resursa nedostaje.

Palijativnu skrb u Hrvatskoj treba između 26 tisuća i 46 tisuća bolesnika

Prema podatcima Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u RH za razdoblje 2017. – 2020., palijativna skrb je potrebna za 50 – 89 % svih umirućih. To znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26 tisuća i 46 tisuća bolesnika. Procjenjuje se da 30 % ljudi umire u svojim kućama pa se može zaključiti da u taj broj ulazi između 7800 i 13800 palijativnih bolesnika.

U Hrvatskoj djeluju ukupno 42 mobilna palijativna tima koji su na raspolaganju onima koji svoje posljednje dane žele provesti u svojim domovima. To znači da bi u prosjeku jedan tim trebao pokrivati između 185 i 328 bolesnika. Palijativni bolesnici skrb trebaju 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Ako se uzme u obzir da devet županija ima samo jedan tim i da tek četiri županije imaju osiguran rad timova u dvije smjene, a samo dvije županije i dežurstvo vikendom i praznicima, jasno je koliko su ovi resursi nedostatni, poručuju iz „La Verne“.

Osim toga, u tim timovima su zaposleni samo liječnici i medicinske sestre, a cjelovita palijativna skrb bi trebala uključivati i socijalne radnike, psihologe, fizioterapeute te duhovnike. Volonteri bi također trebali biti neizostavni članovi tima, ali u cijeloj Hrvatskoj aktivno je ukupno 272 volontera u palijativnoj skrbi koji su organizirani u 10 županija. Ukupan broj bolesnika koji trebaju palijativnu skrb ukazuje da bi jedan volonter trebao biti podrška za 95 do 169 bolesnika, ne računajući članove obitelji koji također trebaju pomoć.

Nedostatni smještajni kapaciteti za palijativne bolesnike u hrvatskim bolnicama

Palijativnim bolesnicima kojima nije moguće osigurati adekvatnu skrb kod kuće na raspolaganju bi trebali biti odgovarajući smještajni kapaciteti. Trenutno je u Hrvatskoj na raspolaganju 477 kreveta u bolnicama i 62 kreveta u stacionarima. Kreveti za palijativne bolesnike su najčešće razmješteni po različitim odjelima u bolnicama, a u devet županija postoje palijativni odjeli i to ne u svim bolnicama na njihovom području. Nadalje, u 12 županija u bolnicama postoje palijativni timovi u čiji rad su uključeni zdravstveni djelatnici različitih struka i specijalnosti, a volonteri su u skrb za bolesnika uključeni u dvije županije, u bolnicama i stacionarima te u hospiciju u Rijeci.

Posudionice ortopedskih pomagala – potreba veća od ponude

Posudionice ortopedskih pomagala postoje u gotovo svim županijama bilo da ih organiziraju domovi zdravlja, udruge, Caritas, Crveni križ ili domovi za starije. Međutim, „La Verna“ iz iskustva sa svojom posudionicom u Zagrebu tvrdi da su potrebe stalno veće od ponude.

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica udruge „La Verna“ Blaženka Eror Matić, koja je moderirala okrugli stol, izjavila je da je istraživanje pokazalo da u palijativnoj skrbi nedostaje svih resursa. „Pokazalo se, što smo i predvidjeli da je vrlo mali broj volontera uključenih u skrb za palijativne bolesnike, a upravo su volonteri melem i snaga za bolesnike. O njihovom organiziranju i edukaciji netko mora voditi brigu. Stoga financiranje organizatora volontera u palijativnoj skrbi treba biti izdašnije, sigurnije i kontinuirano“, zaključila je, podsjetivši da u razvoj palijativne skrbi treba ulagati sustavno.

Na okruglom stolu sudjelovala je i v. d. ravnatelja Specijalne bolnice za plućne bolesti Gordana Štirjan Marković, koja je istaknula da palijativna medicina kao ravnopravna grana medicine uz preventivu i kurativu treba zauzeti i takvo mjesto u hrvatskom zdravstvenom sustavu. „Treba se iz priča i dobrih namjera prebaciti na konkretne organizacijske zahvate i popratne zakonodavne mjere. Najbolji oblik pružanja palijativne skrbi je u domu bolesnika, no u slučajevima kada to nije moguće treba stacionarnu palijativnu skrb učiniti dostupnom za sve one koji je trebaju, idealno u odjelima s 12 – 15 kreveta, na kojima radi educirano i motivirano medicinsko i nemedicinsko osoblje, uključujući i volontere, što je vidljivo i na odjelima u našoj bolnici“,  naglasila je.

Pomoć Švicarske za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj

Stela Fišer Marković iz Ureda za švicarski doprinos pri Švicarskom veleposlanstvu u Republici Hrvatskoj potvrdila je da će prepoznajući hrvatske potrebe Švicarska do kraja 2029. godine izdvojiti 5.5 milijuna švicarskih franaka za Program palijativne skrbi koji će poseban naglasak staviti na osiguravanje odgovarajuće skrbi u kući. Dodala je i da će sredstva u suradnji s Ministarstvom zdravstva biti utrošena i za promicanje palijativne skrbi među medicinskim i nemedicinskim osobljem, poboljšanje koordinacije i integracije svih razina palijativne skrbi te poboljšanje kvalitete palijativne skrbi na nacionalnoj razini.

Status palijativne skrbi u Zagrebu

Pomoćnica pročelnika za zdravstvo Grada Zagreba Mirela Šentija Knežević prezentirala je sadržaje u palijativnoj skrbi koji se financiraju iz gradskog proračuna kao što je „Dodatna palijativna skrb u kući bolesnika starije životne dobi“ kojom se financira produljeno vrijeme boravka medicinskih sestara uz bolesnika, te pozivni centar u sklopu Ustanove za zdravstvenu njegu u kući, kao i financiranje dodatnih stručnjaka u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti. Na kraju izlaganja na okruglom stolu rekla je da Grad Zagreb želi bolju palijativnu skrb za svoje sugrađane i planira uložiti sredstva u dodatno povećanje kapaciteta, kako smještajnih tako i broja mobilnih palijativnih timova koji će biti na raspolaganju bolesnicima i njihovim obiteljima te da će nastaviti poticati programe volontera u palijativnoj skrbi.

Svi sudionici okruglog stola složili su se sa zaključkom da je u razvoj palijativne skrbi važno ulagati jer će svima biti potrebna.