Riječi pozdrava umirovljenom vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću, profesorima, svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim nazočnima uputio je rektor KBF-a prof. dr. sc. Darko Tomašević. Ukratko se osvrnuo na temu simpozija i zahvalio predavačima za dolazak i svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog skupa.

Uvodno predavanje pod naslovom „Kristološki temelji teologije svećeništva“ održao je doc. dr. sc. Josip Knežević s KBF-a u Sarajevu. U uvodu je kazao da na ovom KBF-u, prema tradiciji, osluškuju i slijede ono što se događa na području cijele Crkve. Podsjetio je da je u Vatikanu od 17. do 19. veljače 2022. održan simpozij „Prema temeljnijoj teologiji svećeništva“, u organizaciji Kongregacije za biskupe i Centra za istraživanje i antropologiju zvanja kao i da je tema 62. teološko-pastoralnog tjedna KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, održanog od 25. do 27. siječnja 2022. bila: „Preobrazba svećeništva u promjeni epohe“. Istaknuo je da je Isus Krist svećenik, Veliki svećenik, vječni i jedini svećenik i kao takav posrednik između Boga i ljudi. Dodao je da Krist nastavlja vršiti svoje svećeništvo u mističnom Tijelu u kojem postoje različiti udovi s različitim službama. Kazao je da se Kristovo svećeništvo artikulira kroz krsno i ministerijalno svećeništvo te pojasnio misterij i pojam svećeništva. Istaknuo je da je svećeništvo dar koji se prima vjerom kao opće dobro koje vjernici moraju neprestano tražiti od Boga kao i da iz jedinstvenosti Kristova svećeništva proizlaze i krsno i ministerijalno svećeništvo kao dva različita sudjelovanja u istoj stvarnosti.

Predavanje „Smisao teologije svećeništva – bitne značajke tradicije o identitetu“ iznio je doc. dr. sc. Emanuel Petrov s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu koji je svoj filozofsko-teološki studij počeo upravo na KBF-u u Sarajevu. Govorio je o trostrukom poslanju svećenika: kao službenika Božje riječi ističući da je evangelizacija prvotna svećenikova uloga u Crkvi koja treba zahvaćati cijeli njegov život; kao slavitelja sakramenata te kao odgojitelja Božjeg naroda usmjerenog na okupljanje i izgradnju zajednice i na rast u svetosti. Istaknuo je da se svećeništvo uvijek ostvaruje u odnosu na svećeništvo jedinog posrednika Isusa Krista te u odnosu na svetu vlast koju je on dao apostolima odnosno u hijerarhijskom ustroju Crkve. Nakon što je spomenuo pojedine crkvene dokumente koji posebno govore o temi svećeništva, osvrnuo se i na celibat kao znak pastoralne ljubavi, nepodijeljenog i slobodnog poslanja u službi Bogu i ljudima odnosno kao dar božanske milosti i osobne karizme i znak svetosti koji je dan cijeloj Crkvi i opredjeljenju za potpunu ljubav, a nipošto kao odreknuće od ljubavi. Osvrnuo se i na temu ređenja žena te podsjetio da dogmatska konstitucija o Crkvi II. vatikanskog sabora „Lumen gentium“ (Svjetlo naroda) jasno ističe kako nema „nikakve nejednakosti u Kristu i u Crkvi s obzirom na podrijetlo i narodnost, na društveni položaj i spol“. Spomenuo je i neke ključne crkvene dokumente u vezi s tim te podsjetio da je papa Ivan Pavao II. u svom apostolskom pismu „Ordinatio sacerdotalis (O ređenju za svećenike) proglasio „da Crkva nema nikakve ovlasti podijeliti svećenički red ženama i da se ove odluke kao konačne moraju pridržavati svih vjernici Crkve“. Dodao je da u spomenutom pismu papa Ivan Pavao II. ističe kako „činjenica da Blažena Djevica Marija, Majka Božja i Majka Crkve, nije primila niti misiju vlastitu apostolima, niti ministerijalno svećenstvo jasno pokazuje da ne-pripuštanje žena u svećenički red ne može značiti da su žene manjeg dostojanstva, niti se može tumačiti kao njihovo diskriminiranje“. Don Emanuel je također podsjetio da je 2016. godine osnovano Povjerenstva za proučavanje đakonata žena koje je prestalo s radom te da je sazvano novo studijsko povjerenstvo da prouči način na koji je trajni đakonat postojao u prvoj Crkvi. Izlaganje je zaključio osnovnim smjernicama za svećenički život koje je u svojoj knjizi donio don Lush Gjergji.

Dr. sc. Davor Vuković s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu govorio je o temi „Tradicija i novi pogledi na teologiju svećeništva“ te istaknuo da je je njegovo predavanje ponajprije teološko-duhovni impuls. Govorio je o životvornosti tradicije koja je sam život Crkve dodajući da ni svećeništvo ne može biti drugačije nego utemeljeno u samom Bogu koje proizlazi iz tradicije Crkve i uronjeno je u bogatstvu teološkog-liturgijskog života Crkve. Istaknuo je i pneumatološku dimenziju tradicije jer Crkvu vodi i oživljuje Duh Sveti. Istaknuo je da je ono što se podrazumijeva pod pojmom tradicionalizma nešto sasvim drugo od tradicije dodajući da je tradicionalizam okamenjenje jednog dijela tradicije, ponekad i ne onog bitnog dijela odnosno jednog isječka života Crkve koji tada postaje beživotan. Citirao je jednog teologa koji je kazao da je tradicija živa vjera mrtvih ljudi, a tradicionalizam mrtva vjera živih ljudi ističući važnost razlučivanja tradicije od tradicionalizma odnosno onog što je božansko od onog što ljudsko. Podsjetio je da papa Franjo govori o opasnosti farizejskog sindroma gdje je važno vanjsko i paradno, a ne ono unutarnje odnosno Božje. Osvrnuo se na pisanje bivšeg pročelnika Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata kardinala Roberta Saraha o svećeništvu. Podsjetio je i da je papa Franjo u svom obraćanju liturgičarima, 1. rujna 2022. naglasio da napredak u razumijevanju liturgije i njezino slavljenje „uvijek mora biti ukorijenjen u tradiciji“ te da povratak korijenima ne znači vraćanje unatrag, već da znači dopustiti da istinska tradicija vodi naprijed pozivajući ih da pažljivo razlikuju tradiciju od tradicionalizma.

Prvi dan simpozija zaključen je raspravom.

Program za petak, 11. studenoga 2022.

• 9:30 – „Glavni odnosi svećeničkog života” (I. Šarčević, FT Sarajevo)
• 9:50 – „Evanđeoski savjeti u svećeničkom životu” (I. Marković, KBF Sarajevo)
• 10:10 – Rasprava
• 10:30 – Stanka
• 11:00 – „Izazovi i problemi kao ‘virusi’ u svećeničkoj formaciji” (M. Vidić, TKIM, Mostar)
• 11:20 – „Molitva i stalna formacija kao dužnosti u svećeničkom životu” (T. Barščevski, KBF Zagreb)
• 11:40 – Rasprava
• 12:00 – Završetak simpozija

Moderator je izv. prof. dr. Dubravko Turalija.