O knjizi su govorili splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, uime nakladnika knjige „Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga“ fra Vladimir Vidović, novinar Damir Šarac i prof. dr. don Ivan Bodrožić, profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Programu, koji je moderirao Davor Pavić, nazočio je i pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nediljko Ante Ančić.

Unazad tri godine sv. Jeronim je zaštitnik Splitsko-dalmatinske županije te se na njegov blagdan slavi Dan županije. U tom je svjetlu župan podsjetio da je Županija objavila knjigu o sv. Jeronimu, koja je radi velikog interesa doživjela i drugo izdanje te izdanje na engleskom jeziku. I u ovoj knjizi Županija sudjeluje kao sunakladnik. „Nakana ove knjige nije da znanstveno i teološki opisuje lik i djelo sv. Jeronima nego da ga približi u civilnom sektoru i objasni zašto je on Jeronim Dalmatinac. Zato ćemo nastaviti i dalje s ovim aktivnostima“, kazao je župan naglasivši da je sv. Jeronim svugdje u svijetu priznat kao znanstvenik, prevoditelj i teolog te da ga eminentne agencije postavljaju među 100 najprepoznatljivih ljudi u povijesti čovječanstva. Naglasio je njegovu principijelnost, dalmatinski temperament, čvrst stav, hrabrost suprotstaviti se autoritetima, ljubav prema svome kraju u koji se vraćao te socijalnu osjetljivost prema najpotrebitijima. „Zar u tome ne čitamo i današnjega Dalmatinca? Najsložniji smo kada treba u pomoći najpotrebnijima“, zaključio je župan Boban.

„Izričem posebnu zahvalnost Samostanu sv. Frane u Šibeniku čijim je marom i zaslugom sačuvan ovaj vrijedni tekst, a dobrotom i zauzimanjem današnjih redovnika ovoga samostana u ovoj spomenici objavljeni su dijelovi iz inkunabule objavljene u Ferrari 1479. godine. To je jedna od pet inkunabula pronađenih u tom samostanu koje govore o sv. Jeronimu“, kazao je fra Vladimir Vidović uime nakladnika knjige „Veritas“. Uz njegovu provinciju još dvije redovničke zajednice imaju za zaštitnika sv. Jeronima: franjevci iz Zadra i franjevci glagoljaši. Naglasio je da je šibenski Samostan sv. Frane hrvatsko nacionalno blago koje čuva 160 inkunabula koje svjedoče o pismenosti i znanstvenom radu ovoga naroda. U knjizi sudjeluje više Dalmatinaca. Korišteni su komentari i objašnjenja dr. Marijana Mandaca, zadarskoga franjevca, desetak poslanica korespondencije između sv. Jeronima i sv. Augustina. Potom je preuzet hrvatski prijevod star više od stotinu godinu koji je pripremio i objavio splitski franjevac fra Ivan Marković. Umetnut je životopis sv. Jeronima poznatoga pisca i publicista pokojnog Ivona Ćuka, također Dalmatinca. Knjiga, dakle, donosi i: esej o inkunabulama; kratki životopis sv. Jeronima; izbor iz poslanica sv. Jeronima i korespondenciju sv. Jeronima sa sv. Augustinom. Tu su i vrijedni prinosi temi fra Ljudevita Antuna Maračića i Jurja Lokmera.

„Doista nisam u rukama imao neobičnije izdanje neke knjige objavljene na tako ozbiljnu temu kako što je ova Prigodna spomenica o 1600-toj godišnjici preminuća velikog svetog Jeronima Dalmatinca“, započeo je svoj govor novinar Damir Šarac. „Pored koloriranih ilustracija i inicijala, koji posebno raduju proučavatelje starih knjiga, široj javnosti zasigurno će biti privlačan strip-životopis sv. Jeronima u koloru koji je u cijelosti objavljen u ovoj spomen knjizi. Prema mišljenju stručnjaka radi se o unikatu svjetskih razmjera“, kazao je Šarac. Temeljeći svoje predavanje na riječima fra Ivona Ćuka iz životopisa sv. Jeronima istaknuo je: „Fra Ivon, pišući pod pseudonimom Yves Ivonides, ne nalazi dvojbe u Jeronimovu porijeklu. Već stoljećima traje rasprava gdje je rođen Jeronim, smještaju mu kolijevku na Kvarner, u Međimurje čak u Sloveniju, ali prema fra Ivonu valja mu porijeklo suditi prema karakteru. Prema tome – on je Dalmatinac! Od glave do pete. ‘Bistar, živ, lukav, izvrsna pamćenja, osjetljiv, raspaljiv, donekle i zavidan, sarkastičan, ironičan, ubojit, nepopustljiv – sve se to moglo reći jednom riječju – tvrdoglav’“.

Nadovezujući se na predstavljače prof. dr. Ivan Bodrožić je sublimirao govor o sv. Jeronimu i knjizi njemu posvećenoj stavivši naglasak na tri stvari: tekstove o kojima su raspravljali sv. Augustin i sv. Jeronim, asketsku dimenziju Jeronimova života te Jeronimov osjećaj za prijateljstvo. U tom je vidu kazao da je sv. Augustin htio prevesti Sveto pismo iz Septuaginte, a sv. Jeronim iz izvornika na hebrejskom jeziku. Poslije se pokazalo, naglasio je dr. Bodrožić, da je Jeronim pogodio u metodi jer je taj njegov stav temelj suvremene egzegeze. Naime, Jeronim je svojim prijevodom Biblije postavio normu kršćanskoga latinskog izraza koja će stoljećima biti podloga brojnim teolozima i piscima. Vulgata je postala temelj na kojemu će se graditi standardizacija narodnih jezika. Primjerice, Marko Marulić „Juditu“ pjeva služeći se kao predloškom Jeronimovom Vulgatom. U tom je svjetlu dr. Bodrožić naglasio da je svetac izvršio golemi utjecaj na Marulića koji je ne samo koristio Jeronimove spise nego se i ponašao poput njega.

Naglasio je, također, kako je Jeronim bio veliki asketa, odnosno pionir monaškoga života na Zapadu. Imao je oko sebe krug svetih žena koje su se odrekle komoda rimskoga života i otišle živjeti asketski. Nadalje je istaknuo Jeronimov osjećaj za prijateljstvo koje je poštivao. Bio je oštar i krut kad se radi o krivovjercima, ali i osjetljiv, nježan i tankoćutan. „Grubošću je prekrivao tu svoju nježnost“, kazao je prof. Bodrožić poručivši da „sv. Jeronim pripada onima koji ga žive, izučavaju i nasljeduju“. Naime, KBF u Splitu je u studenom prošle godine utemeljio Centar Hieronymianum na čelu kojega je dr. Ivan Bodrožić, s ciljem da postane europsko pa i svjetsko središte za proučavanje života i misli velikog Dalmatinca. Knjiga „Svetom Jeronimu posvećeno“ može se nabaviti u svim katoličkim knjižarama te na web shopu „Veritasa“.