O značaju „Dužijance“ okupljene je podsjetila predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić. „Posebnost članova ove udruge su dvije stvari. Prva, ogroman ponos zbog kojeg se katkada pitaš je li uopće moguće da postoji tako nešto što sav umor prezahtjevne organizacije odagna. Kada vidimo s koliko ljubavi i posvećenosti pristupaju, zbilja povjerujemo kako je ona nešto uistinu velebno. Nema onog tko može ostati ravnodušan kad se crkvom zaori Blagoslovljena ova zemlja moja. Kada svaki od nas i danas još uvijek osjeti duh koji je i prije više od stotinu godina žario srca naših predaka. A druga velika posebnost članova ove udruge jest ta, što našu Dužijancu nesebično dijele s drugima. Što našim predivnim običajima, gracioznom nošnjom i krhkom slamom privlače poglede drugih i čine da nas oni upoznaju i da
nam se dive. Manifestacija Dužijanca održava se i u Zagrebu, Baji, Novom Sadu, Mostaru. Hvala vam na tome. I hvala što zajedno nećemo odustati od upisa Dužijance na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije i što nećemo odustati od toga da ona bude ne samo brend bačkih Hrvata, Bunjevaca, nego i cijelog Grada Subotice, cijele Srbije i cijele matične nam domovine Hrvatske“, naglasila je.

Na svečanoj akademiji koja je upriličena povodom jubileja prikazan je film o radu i postignućima udruge te je brojnim institucijama, udrugama, poduzećima i medijima uručena zahvalnica. Među njima bila je i Subotička biskupija i župe. Za biskupiju, zahvalnicu je primio i skupu se obratio subotički biskup Franjo Fazekaš, kao i svećenici okolnih župa u kojima se svake godine organiziraju takozvane „seoske Dužijance“ – župa sv. Rok (mons. dr. Andrija Anišić), subotička katedrala sv. Terezije Avilske (mons. Stjepan Beretić), župa Presvetog Srca Isusova, Tavankut (vlč. Marijan Vukov), župa Presvetog Trojstva, Mala Bosna (vlč. Dragan Muharem), župa sv. Petra i Pavla, Bajmak (vlč. Robert Erhard), župa sv. Josipa Radnika, Đurđin (vlč. Daniel Katačić) i župa sv. Marka Evanđeliste (vlč. Franjo Ivanković).

„Dužijanca je usko vezana za Katoličku Crkvu. Mi smo zapravo zajedno neraskidiva nit, koja samo zajedno isprepletena ima smisao. Neka dragi Bog blagoslovi i nadalje UBH Dužijancu kao i sve one koji rade u njoj i za nju“, rekao je biskup.

Predsjednik Udruge mons. dr. Andrija Anišić izložio je povijesni nastanak i važnost manifestacije. „Manifestacija Dužijanca koja će ove godine biti održana 114. puta, iznikla je iz salašarske proslave zahvale Bogu za kruh svagdašnji. Tako i danas čovjek nizine – Bačke ravnice zahvaljuje Bogu za kruh svagdanji. Taj običaj svećenik Blaško Rajić uz pomoć Katoličkog divojačkoj društva prenio u Crkvu, u župu sv. Roka u Subotici još davne 1911. godine i tada je ona postala crkveno-narodna manifestacija. Poslije II. svjetskog rata manifestacija je organizirana pod okriljem Crkve. Od 1968. godine paralelno se organizirala, uz onu tradicionalnu, crkvenu, i tzv. Gradska Dužijanca. Nakon demokratskih promjena u našoj zemlji, od 1993. godine Crkva i grad Subotica zajednički organiziraju Dužijancu, a za njenu izvedbu Grad je imenovao Organizacijski odbor koji je predlagao Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo. Godine 2012., zbog novonastalih društveno-političkih okolnosti u hrvatskoj zajednici, ljudi koji su dugo sudjelovali u organizaciji počeli su razmišljati o osnivanju jedne udruge koja bi manifestaciju ubuduće organizirala, puno lakše i bolje. Stoga smo 27. siječnja 2014. godine osnovali udrugu koju smo nazvali Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca koja je od tada organizirala deset Dužijanci, a priprema i jedanaestu. Vjerujemo da je naš rad opravdao osnivanje i postojanje naše Udruge“, naglasio je.