Poštovane i drage sudionice i sudionici Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, vi ovdje u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije na Zagrebačkom Ksaveru i vi koji nas pratite u metropolitanskim i (nad)biskupijskim središtima u fizičkom obliku putem platforme ZOOM i vi putem You Tube kanala HKM.

S osobitim zadovoljstvom pozdravljam sve vas, a među vama posebno, zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Giorgia Linguu, predsjednika HBK-e nadbiskupa Želimira Puljića i s njim sve biskupe HBK-e, Đakovačko-osječkog nadbiskupa i predsjednika UV Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve mons. Đuru Hranića, a s njim domaćine u HBK-i na čelu sa generalnim tajnikom doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom.

Tijekom ovoga svečanog čina otvaranja Šestog hrvatskog socijalnog tjedna gđa Tihana Semijalac s HKR-a kao voditeljica nastojala je  sve vas pozdraviti. Ako je među vama ostao itko koji je nenamjerno izostavljen ja ga u ime organizatora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve najsrdačnije pozdravljam. Tu vidim kolege profesore i druge javne djelatnike koji se nalaze među nama ovdje ili su u fizičkom obliku u svojim (nad)biskupijskim sjedištima s nama povezani preko platforme ZOOM.

Nije bilo jednostavno u organizacijskom smislu organizirati ovaj Šesti hrvatski socijalni tjedan. Kada smo u ljetu 2019. godine počeli s organizacijom nismo mislili da ćemo se nakon pola godine naći u pandemiji Covida – 19 i da ćemo održavanje Šestog hrvatskog socijalnog tjedna u normalnom fizičkom obliku u listopadu 2020. godine morati odgoditi za godinu dana.

Programski odbor na čelu sa predsjednikom prof. dr. sc. Gordanom Črpićem, bivšim pročelnikom Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve a sadašnjim profesorom i prorektorom HKS-a , je marljivo i kvalitetno odradio svoj posao.

Organizacijski odbor na čelu sa mr. sc. Zvonimirom Ancićem, medijskim suradnikom Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve imao je puno teži posao jer smo u epidemiološki iznimno teškim vremenima ipak željeli i u fizičkom obliku organizirati susret. Tada je došlo do ideje da se u Zagrebu budu prisutni predstavnici (nad)biskupija, a da se u pojedinim (nad)biskupijama odnosno metropolitanskim središtima organizira fizičko okupljanje koje će s HBK-om biti povezano putem platforme ZOOM.

Moram, ali nadasve želim, zahvaliti se svima koji su pod organizacijskim vidom omogućili ovo događanje, ovdje u sjedištu HBK-e i u (na)biskupijama – moderatorima i tehničarima. Na prvom mjestu je Zvonimir Ancić koji je podnio, zapravo, najveći teret ovakve organizacije Šestog hrvatskog socijalnog tjedna. Zahvaljujem se i tajnici doc. dr. sc. Dubravki Petrović Štefanac koja je u velikom dijelu priprema aktivno sudjelovala u organizaciji, ali ju je spriječila bolest da  u neposrednoj pripravi bude i fizički prisutna i tako doprinese samoj organizaciji.  U takvoj situaciji iznimno vrijedan doprinos dala je Ivona Valjak, djelatnica HKM, kojoj se iskreno zahvaljujem.

Zahvaljujem se HKM, glavnom uredniku dr. Siniši Kovačiću,  i djelatnicima bez kojih ne bismo mogli u ovom obliku organizirati Šesti hrvatski socijalni tjedan. I ovdje se pokazalo da različite ustanove i uredi HBK-e mogu izvrsno surađivati i tako svojim zajedničkim radom pridonositi općem dobru i Crkve i društva u Hrvatskoj.

Puno samo govorio o otežanoj organizaciji ovoga Hrvatskoga socijalnog tjedna. S razlogom jer se epidemiološka situacija u hrvatskoj posljednjih dana pogoršala. To nismo mogli predvidjeti kada smo odlučili organizirati u fizičkom obliku ovaj socijalni tjedan.

Željeli bismo usprkos toga uspješno održati našsocijalni tjedan, zato svima zahvaljujem na tome što ćete se u ovoj zgradi HBK-e pridržavati propisanih epidemioloških mjera, to jest nošenja maski i držanja distance.

U ovoj Uvodnoj riječi sam planirao govoriti o meritumu, to jest o značenju i poruci socijalnog tjedna. Nažalost, konkretna epidemiološka situacija me prisilila govoriti o drugim stvarima.

Ipak, pri kraju  mi dopustite izreći koju riječ o meritumu, to jest o značenju socijalnog tjedna za hrvatsko društvo.

Socijalni tjedan je ušao u povijest Katoličke Crkve kao ustanova pomoću koje Crkva daje svoj doprinos općem dobru naroda, društva i države u kojoj djeluje. Prvi socijalni tjedan je bio u Lyonu 1904. godine. Nakon toga se u različitim zemljama gdje žive katolici organiziraju češće ili rjeđe – uglavnom periodično – socijalni tjedni na kojima se obrađuju aktualne teme i šalje određene poruke za javnost, za društvo u cjelini, za političare…

U Hrvatskoj smo do sada imali četiri HST tridesetih godina 20. stoljeća, to jest do 1940. godine. 71 godinu nakon toga, 2011. godine u mjesecu listopadu (  21. – 23. ), dakle prije 10 godina,  gotovo u isto vrijeme kao i ove godine održan je 5. HST također u ovim prostorijama HBK-e.

Trebalo je proći 10 godina do 6. HST koji se održava u specifičnim okolnostima vremena u kojem živimo. U međuvremenu je bilo vrijednih pokušaja, koji nažalost nisu uspjeli. Ima li za budućnost hrvatskoga naroda, hrvatskoga društva i države Hrvatske važnije teme od teme o kojoj ćemo raspravljati na Šestom hrvatskom socijalnom tjednu: Demografija – iseljavanje – migracije? Većina će se ljudi u Hrvatskoj složiti s time da nema! I tu će stati odnosno upirati će prstom u one „druge“ koji su odgovorni i koji bi trebali promijeniti situaciju! Ti „drugi“ su obično vlade – bilo koja to bila – političari, stranke… Jasno je kao dan da je njihova odgovornost najveća. Ali, možemo li se mi osobno osloboditi vlastite odgovornosti   ukazujući – opravdano – na krivnju onih najodgovornijih? Osobno mislim da ne možemo.

Katolička Crkva prema svojem socijalnom nauku želi dati svoj specifičan doprinos. Hoće li najodgovorniji čimbenici u hrvatskom društvu uzeti u obzir poticaje Crkve koja je u povijesti hrvatskoga naroda bila „orijentir“ i „oslonac“, pokazati će budućnost?

Želio bih da predavanja i rasprave na Šestom hrvatskom socijalnom tjednu uistinu budu poticaj za što bolju  demografsku strategiju sadašnje i budućih vlasti u Hrvatskoj.

Sasvim na kraju: Crkva u Hrvatskoj se slaže s velikom većinom izvrsnih hrvatskih demografa koji  posljednjih desetljeća pozivaju a katkada i prozivaju odgovorne na traženja konkretnih rješenja.

Ovim  Šestim hrvatskim socijalnim tjednom želimo dati svoj doprinos traženju najboljih rješenja za bolju budućnost u kojoj će  Hrvati i hrvatski građani zadovoljni živjeti u domovini Hrvatskoj, i u kojoj ćemo više govoriti o povratnicima nego o iseljenicima.

Zahvaljujem!