Uz 10. obljetnicu pohoda Benedikta XVI. Hrvatskoj: Susret s osobama iz javnog života

Ulazak Svetoga Oca praćen je burnim pljeskom a dobrodošlicu su mu izrazili i vokalisti folklornog ansambla “LADO” crkvenim pučkim napjevom “Svetoj žrtvi uskrsnici”, pod dirigentskom palicom Joška Ćalete. Pozdravljajući Benedikta XVI. predsjednik Vijeća za kulturu HBK-a zadarski nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je da “zgrada HNK nije imala ljepšeg događaja u svojoj povijesti… Ovo je dan koji nam učini Gospodin, a ‘ljubav Božja izlivena je u srcima našim’. Dobro došli, Sveti Oče, u naš glavni grad Zagreb, u našu duhovnu, kulturnu i narodnu prijestolnicu. Ovaj grad je u različitim sustavima bio znak povezanosti domovinske i osobito iseljene Hrvatske… A ovog 4. lipnja 2011. godine Zagreb je doživio osobitu čast da je njegovim ulicama prošao ‘bijeli Otac’ koji pohađa svoju djecu i želi ih blagosloviti i ohrabriti.”

Benedikt XVI. održao je govor na talijanskom jeziku, uz prevođenje predsjednika Vijeća za kulturu Zagrebačke nadbiskupije mons. Jurja Kolarića. Istaknuo je da je HNK znakovito mjesto koje izražava “nacionalni i kulturni identitet. Moći susresti vas ovdje, zajedno okupljene, još je jedan razlog duhovne radosti, jer Crkva je otajstvo zajedništva i uvijek se raduje zajedništvu u bogatstvu različitosti. Sudjelovanje predstavnika drugih Crkvi i kršćanskih zajednica, kao i židovske i muslimanske religije, potvrđuje da religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica, koja trajno priziva okomitu dimenziju, to jest, slušanje Boga kao uvjet traganja za općim dobrom, pravednosti i pomirenja u istini”.

“Tema savjesti je transverzalna glede raznih područja u kojima djelujete i temelj je za slobodno i pravedno društvo, kako na nacionalnoj tako i nadnacionalnoj razini. Naravno, mislim na Europu, čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnoj razini… Ako se savjest, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ograniči u subjektivni okvir, u koji se smješta religiju i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se, naprotiv, savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost…

U temelju svega su muškarci i žene, dakle, osobe – savjesti, vođene snagom istine i dobra. Neki su od svijetlih likova ove zemlje već spomenuti. Ja bih želio spomenuti oca Ruđera Josipa Boškovića, isusovca, rođenog u Dubrovniku prije tri stotine godina, 18. svibnja 1711. On vrlo dobro utjelovljuje sretnu svezu između vjere i znanosti, koje se uzajamno potiču na propitivanje, koje je istovremeno otvoreno, raznoliko, ali i sintetičko… U Boškoviću imamo analizu, imamo proučavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali imamo i strast za jedinstvom. A to je tipično za katoličku kulturu. Zbog toga je osnivanje Katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj znak nade. Želim da ono pridonese ujedinjenju između raznih dijelova suvremene kulture, vrijednosti i identiteta vašega naroda, nastavljajući plodan crkveni doprinos povijesti plemenite hrvatske nacije.

Oblikovanjem savjesti, Crkva daje društvu svoj dragocjeni prinos. Taj se doprinos počinje oblikovati u obitelji, a učvršćuje u župi, gdje se djeca i mladi uče produbljivanju Svetog pisma, koje je ‘veliki kodeks’ europske kulture”, zaključio je Sveti Otac.

Priliku osobno se susresti s Papom dobili su predstavnik Srpske pravoslavne Crkve metropolit Zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Lucijano Moše Prelević, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, veleposlanik Suverenoga malteškog vojnog reda barun Nikola Adamovich Cepinski, dopredsjednica Hrvatske Paneuropske unije Nevenka Nekić, sportaš Ivica Kostelić, direktor instituta IGH Jure Radić, genetičar Tomislav Domazet Lošo, ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu Ljilja Vokić, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, ugostitelj Ivo Sadrić, bibličar fra Bonaventura Duda i bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Emilio Marin. Na kraju susreta, s pozornice HNK papa Benedikt XVI. nazočnim uzvanicima podijelio je apostolski blagoslov.

Pozornicu je krasio svečani zastor Vlahe Bukovca “Hrvatski preporod” (kopija) i Ophodni križ iz katedrale Sv. Lovre u Trogiru.