Velika Gospa u bistričkom svetištu

Marija Bistrica, (IKA) – U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza središnje misno slavlje u nazočnosti mnoštva hodočasnika predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Spominjući nepregledno mnoštvo vjernika koji diljem naše Domovine na taj blagdan hodočaste u marijanska svetišta i koji su znak one privrženosti Mariji koja se stoljećima očituje na ovim našim prostorima, kardinal je zapitao koliko tu privrženost prema Mariji, koja nas uvijek usmjerava prema svome Sinu našem Spasitelju Isusu Kristu, duboko proživljavamo i koliko nas ona nadahnjuje u našem svakodnevnom životu. Bez tog stalnog ispita savjesti, upozorio je kardinal, tradicija može biti samo lijepi okvir bez ikakvog sadržaja, ritual koji nema veze sa stvarnošću koju živimo.

Ističući povezanost sa Svetim Ocem koji je upravo hodočasti u Lurd u povodu 150. obljetnice dogmatske definicije Bezgrešnog začeća Marijina, što ju je 8. prosinca 1854. godine proglasio bl. papa Pio IX., kardinal je podsjetio na Papine riječi: “Kako bismo promijenili vlastito ponašanje, potrebno je da slušamo glas savjesti, jer nam je u njoj Bog dao sposobnost za razlikovanje dobra i zla” te na njegovo upozorenje da suvremeni čovjek, nažalost ponekad pokazuje da je zaboravio na osjećaj grijeha.
Upozorivši da su zlo i Zli na razne načine prisutni u ovom našem svijetu, kardinal je u homiliji podsjetio da smo ga u našem nedavnom ratu iskusili na drastični način, ali i da u ovo mirnodopsko doba plamte mnogi ratovi, ne više na bojišnicama već u ljudskim srcima. “Mnogo je toga što nas danas stavlja na suprotnu stranu od one Božje koja u konačnici jedina donosi pobjedu. Nemoralno bogaćenje na račun braće ljudi koji se na rubu očaja bore za koricu kruha i mrvicu svoga ljudskog dostojanstva. Pogubno je i odavanje trenutnim užicima koje rastače obitelji, prevarenim supružnicima nanosi tešku bol, a djeci oduzima sigurnost i ljepotu roditeljskog zajedništva. Oholost hranjena visokim položajem, bogatstvom, popularnošću koja ne dopušta čovjeku da prepozna istinu o sebi kao biću čije je bogatstvo samo ono koje posjeduje u svome srcu i koje se očituje u ljubavi prema Stvoritelju i braći i sestrama. Ogovaranja, podjele, spletke, klevetanja opterećuju mnoge zajednice, jer mnogi zaboravljaju da zlo samo uništava i rastače, a dobrota ujedinjuje i ispunja zadovoljstvom i radošću”, upozorio je kardinal, rekavši da još mnogo toga možemo uočiti zastanemo li iskreno pred svime onim što opterećuje našu savjest i da nas sve to priječi da doista budemo sretni.

Predvoditelj euharistijskog slavlja ukazao je na još jedno zlo našega vremena, upitavši okupljene hodočasnike nije li bolna i žalosna činjenica, da je danas, budući da je pobačaj ozakonjen, svako još nerođeno ljudsko biće ugroženo da ga proguta Zmaj smrti; i to uz pomoć same njegove majke, njegovih roditelja, i medicinskog osoblja, uz pomoć tako kobno proširenog mentaliteta kojemu podliježu i kršćani. Prema kardinalovim riječima, stvoreno je ozračje koje se neprijateljski postavlja prema djeci i majkama, trudnice dobivaju otkaze, obitelji s više djece se promatraju sa čuđenjem i podcjenjivanjem, propagiraju se različita kontracepcijska sredstva koja potiču na spolne odnose bez imalo odgovornosti. S druge strane, upozorio je kardinal, svjedoci smo crnih brojki koje svjedoče o drastičnom padu nataliteta u našem narodu te je poručio da nam upravo zato što vjerujemo da je Bog gospodar života i da nas čeka život vječni nije svejedno kako se ophodimo prema onima kojima je sam Bog udahnuo život. Kao kršćani moramo osjetiti veliku odgovornost i nastojati na svim razinama mijenjati taj mentalitet, jer naš Bog je Bog živih o čemu svjedoči i današnja svetkovina, rekao je.

Kardinal je hodočasnicima istaknuo da kao vjernici duboko proživljavamo ovu svetkovinu kao svoju svetkovinu, jer se u njoj zrcali sva naša vjera i nada u život vječni te je prokomentirao da moramo priznati da je u našem vremenu upravo ta istina naše vjere na velikoj kušnji i da mnogi žele dovesti u pitanje vjeru u vječni život. Zapitavši kako se na najbolji način pokazuje koliko živimo svoju vjeru, kardinal je kazao da je temeljno načelo na osnovu kojega ćemo biti prosuđivani na kraju vremena, a koje nam sam Isus Krist stavlja na srce jest: “Sve što učiniste odnosno ne učiniste jednome od ove moje najmanje braće meni učiniste odnosno ne učiniste”.

Komentirajući Marijinu spremnost na služenje i njezinu pomoć rođakinji Elizabeti u posljednjim tjednima trudnoće i prvim tjednima nakon poroda, kardinal je potaknuo vjernike da se upitaju s koliko žara i hitanja priskaču u pomoć bližnjima. “Koliko nam vremena oduzimaju razno razne računice. Pa kada je on/ona meni pomogao/la, kakvu ću ja korist imati od toga, pa valjda je netko drugi pozvaniji od mene da pomogne. Marija ne pita za cijenu, ona hita. Ta vrlina spremnosti za pomoć drugima, altruizam kojim se iskazuje osjetljivost za braću i sestre u potrebi iznimno su potrebni danas u ovom našem vremenu. Dok se stvara ozračje u kojem se sve promatra kroz novac, kroz korisnost, dok se ružna praksa iskorištavanja drugoga za ostvarenje svojih vlastitih interesa i probitaka želi prikazati kao nužnost sadašnjega trenutka, kršćani su pozvani uspostavljati nova pravila, odnosno podsjećati na izvorna evanđeoska po kojima Boga treba ljubiti iznad svega, a svoga bližnjega kao sebe samoga”, kazao je kardinal.

Komentirajući kako ponekad možda razmišljamo kako bismo sigurno bili dobri kršćani da nismo okruženi zlim ljudima možda u svojoj obitelji, u susjedstvu ili na radnom mjestu, kardinal je zaključio da možda upadamo u raširenu napast da činimo sve kako bismo promijenili druge ljude zaboravljajući pritom da i na sebi samima treba puno raditi. “Nitko od nas nije birao u kojoj će se obitelji ili mjestu roditi. Ljudi koji su nam poslani na našem životnom putu jedini su koje imamo, drugih nemamo. Oni su naše ljestve prema nebu. Potrebno je samo da im pohitamo u susret i donesemo im ljubav, dobrotu i prihvaćanje”, rekao je kardinal, istaknuvši da je velika vrlina imati osjetljivo oko za bližnjega. “Okružuju nas toliki potrebnici, ne samo gladni kruha i ruha nego i oni gladni ljudske blizine, tople riječi i iskrenog osmijeha. Mnogi starci i nevoljnici čekaju da budu primijećeni od tolikih koji su slijepi kod zdravih očiju. Nemojmo se zavaravati misleći da su na to pozvani neki drugi. Prst uperen u drugoga često bi trebao biti uperen prema nama samima”, poručio je kardinal.

Na početku svečane mise okupljene vjernike i predvoditelja euharistijskog slavlja pozdravio je upravitelj svetišta mons. Lovro Cindori, ističući da je povijest Hrvata tijesno vezana s kršćanstvom.