Svećenik Hvarske biskupije i profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu don Tonči u predavanju je približio sudionicima zašto među vjernicima uopće dolazi do pitanja iz naslova teme te je pozvao na upoznavanje dokumenata pape Franje.

U uvodnim riječima izrazio je nelagodu što se među vjernicima uopće spominje takva vrsta pitanja. Navodi da se u našoj kršćanskoj zajednici ne postavljaju takva otrovna pitanja koja ne služe na izgradnju i nisu zdrava hrana za dušu, već služe za razgradnju.

„Ovakva vrsta postavljenih pitanja nikamo ne vode jer od samog početka podrivaju osobu ili ustanovu“, navodi prof. Matulić, dodajući „kako stvaraju ozračje u kojem više nema normalne i primjerene rasprave o pojedinim problemima koji postoje, već stvaraju ozračje svojevrsnog ratnog stanja.“

Dodaje da se među pojedine vjernike, čak i svećenike uvukla nelagoda zato što papa Franjo vrlo često i otvoreno koristi retoričku figuru parezije, odnosno specifičan oblik govorenja istine, pozivajući na obnovu Crkve. Profesor ističe kako ovakva pitanja nisu dobronamjerna, a uzrok toga vidi u tome što smo naviknuti na pape europskog stila i mentaliteta pa ne znamo što bismo s Papom latinoameričkog stila i mentaliteta.

„No, tada nam se oštrica pitanja je li papa Franjo katolik vraća s oštricom protupitanja: ‚Jesmo li mi uistinu katolici ako smo katoličku narav Crkve poistovjetili s europskim stilom i mentalitetom papinske i svake druge crkvene službe, jer katolička narav Crkve nije ni europska ni latinoamerička, ni afrička ni azijska, nego sveopća, sveobuhvatna, svenatkriljujuća, sveuključujuća?‘“

Dodaje da papa Franjo ima puno i neotuđivo pravo pokazati katoličku narav Crkve na sebi svojstven način. Takva pitanja i neopravdane kritike pape Franje dolaze kao posljedica tvrdokornog i isključivog mentaliteta kojemu nedostaje evanđeoskog duha i samokritičnosti vjere.

Uzevši ime Franjo, po uzoru na sv. Franju Asiškog, koji ima nadimak „Siromašak“, Papa pokazuje koja su obilježja njegova pontifikata: jednostavnost i siromaštvo. „Papa Franjo neumorno poziva na obnovu, na preobrazbu, na obraćenje. Koristi retoričku figuru parezije da bi ukazao na prijetvornosti, licemjerja, zastranjenja, iskrivljenja, isključivosti u Crkvi. Kome u Crkvi može smetati poziv na obraćenje i obnovu crkvenih struktura u duhu Evanđelja?“, ističe prof. Matulić.

U drugom dijelu izlaganja, odnosno razgovoru s voditeljicom, gost predavač navodi kako papi Franji nije stalo do velike pompe, već da se stalno kreće po periferiji. To vidimo u činjenici da uglavnom odlazi u zemlje gdje su kršćani u manjini ili progonjeni, ali i u njegovim drugim gestama kojima osvježava Crkvu. Dodaje kako bismo se svi trebali zamisliti o tome kako nas evanđelje više uopće ne pogađa, nego smo ga previše relativizirali i sebi prilagodili. Za kraj u poruci mladima poručio je kako je papa Franjo istinski katolik i sve nas pozvao na dublje proučavanje papinih dokumenata i poruka, a posebno papine postsinodalne apostolske pobudnice upućene mladima i cijelome Božjem narodu, „Christus vivit – Krist živi“.

Susret su, naravno, začinile pjesme i nadzemljaški skečevi i filmovi: „Zanimljivost“, „Clickbait“ i „Katolička kriminalistika“.

Svi oni koji susret nisu pratili putem prijenosa, mogu ga pogledati na Facebook profilu i YouTube kanalu Hrvatskog nadzemlja te Nadzemlje pratiti na Instagram profilu.

Sljedeći susret Hrvatskog nadzemlja održat će se 19. svibnja.