U emisiji koju je vodila Ana Dagelić, s vladikom Stipićem gostovao je i voditelj Molitvene zajednice sv. Šarbela u Križevcima Niko Rončević.

Vladika Stipić je rekao da dolazak moći sv. Šarbela predstavlja veliku milost za Križevačku eparhiju i za cijelu Crkvu u Hrvatskoj, kao i za grad Križevce. „Moći ovog svjetski poznatog i diljem Katoličke Crkve omiljenog sveca dolaze u križevačku katedralu gdje će trajno ostati i gdje će vjernici moći dolaziti moliti. Ovo nije bio plod nekakvog velikog promišljanja, niti smišljene strategije, ni nekog dugotrajnog procesa, već se sve dogodilo prilično brzo i po milosnom Božjem promislu“, poručio je.

„U katedrali se već duže vremena okuplja Molitvena zajednica sv. Šarbela koju vodi gospodin Niko Rončević i koji je stjecajem okolnosti bio pozvan u Libanon. Ondje je pohodio samostan gdje je svečev grob i upoznao se s tamošnjim njegovim štovateljima. Maronitski samostan koji čuva njegovo tijelo, kao i patrijarhat Maronitske Katoličke Crkve, nakon što su ispitali tko traži njegove moći, zašto i gdje će biti izložene, pozitivno je odgovorio na zahtjev Križevačke eparhije da nam se udijeli relikvija s njegova tijela. Prikladno je i prirodno da jedina katolička biskupija istočnog obreda u našoj Crkvi ima i štuje relikviju jednog velikog istočno-katoličkog sveca“, naglasio je vladika Stipić.

Zatim je predstavio život i važnost maronitskog isposnika, monaha i svećenika Šarbela Makhloufa iz Libanona.

„Svetac vjere, nade i mira, koji i danas povezuje vjernike diljem svijeta, rođen je kao peto dijete siromašne kršćanske obitelji u Libanonu 1828., u zajednici Maronita. Na krštenju je dobio ime Josip. Maroniti su katolici siro-antiohijskog obreda u Libanonu koji su kao posebna kršćanska zajednica formirani još u 5. st., a naziv su dobili po svojem utemeljitelju monahu sv. Maronu. Temelj njihove duhovnosti bilo je i ostalo monaštvo, s osobitim naglaskom na askezu. Takvim je strogim asketskim životom živio i Šarbel koji bio i svećenik te je 16 godina živio povučenim molitveno-isposničkim životom u libanonskom samostanu sv. Petra i Pavla u Annayi. Budući da je sv. Šarbel živio u 19. stoljeću, može se reći da nam je blizak jer je proživio dio modernog života. Mene osobno podsjeća na našega sv. Leopolda Bogdana Mandića, osobito po svojoj karizmi ispovjednika i po svom pristupu ljudima. On nije činio neke svjetski spektakularne i velike stvari, već je djelovao potiho i samozatajno, s ljubavlju, pažnjom i brigom prema svakom čovjeku. Taj primjer pastirske ljubavi ljudi su vrlo brzo prepoznali te ih je Šarbel privukao jer su u njemu našli osobu kojoj su se mogli povjeriti i otkriti blizak susret s Bogom“, istaknuo je.

Vladika je još govorio o sv. Šarbelu kao o duhovnom uzoru za današnje vjernike i o monaškoj duhovnosti.

„Kad je riječ o primjeru sv. Šarbela, on može biti poticaj za razumijevanje duhovnosti, osobito one koja je karakteristična za istočne Crkve. Ljudi takav tip duhovnosti često doživljavaju kao bijeg ili ekskluzivnost, ali to nije slučaj. U monaškoj zajednici prolazi se određeni put. Prvi stupanj u monaškom duhovnom životu je stupanj pročišćenja. Mi svi sa sobom vučemo neke strasti, zle navike, osobnost koja je često ranjena. Netko je ljutit, netko čangrizav, netko pati od ljubomore, netko je pretjerano sklon jelu i piću, netko nekim drugim strastima, i to nas sve obilježava. Kako bismo duhovno napredovali, prvi korak je pročišćenje od strasti. Tu čovjek sam po sebi ne može puno učiniti sam, ali ako ide s Bogom, ako Mu se moli i kaže Ti mi pomozi da se toga riješim, onda je drugačije i lakše ide. Bog tada čovjeku pomaže. Rast u duhovnosti važan je za svakog vjernika, pa tako i vjernika laika koji živi užurbanim životom u kojem je često vrlo izazovno postojano raditi na sebi. Sv. Šarbel je sve to prošao i mogao je razumjeti ljude i njihove duhovne muke. I danas mu se ljudi rado utječu u svojim duhovnim poteškoćama. Već na njegovu sprovodu, po njegovu zagovoru, dogodilo se prvo čudo kada je jedan dječak ozdravio. Na njegov zagovor Bog je učinio brojna čudesa, i ubrzo je postao vrlo poznat u cijelom katoličkom svijetu“, posvjedočio je vladika.

Niko Rončević, koji vodi Molitvenu zajednicu sv. Šarbela u Križevcima i koordinira rad karizmatskih zajednica, rekao je kako je za rast u duhovnosti važna zajednica.

Na kraju emisije vladika Stipić pozvao je vjernike da dođu na svečani dolazak moći u Križevce te da pohode katedralu gdje će moći sv. Šarbela biti trajno izložene na posebnom mjestu kako bi za svoje duhovne i druge životne potrebe izmolili njegov zagovor.