Zadar: Večer hrvatske glagoljaške baštine

Zadar, (IKA) – U sklopu 43. glazbenih večeri u Sv. Donatu u Zadru u crkvi Sv. Donata održan je 26. srpnja 6. koncert “Večeri hrvatske liturgijske glagoljaške baštine” na kojoj su starohrvatsko-glagoljaško-crkveno pjevanje izveli pučki crkveni pjevači iz Omišlja na otoku Krku, Šepurina na otoku Prviću i Sestrunja na otoku Sestrunj. Posebnost ovogodišnjeg koncerta, kojem je urednik etnolog Livio Marjan, jest predstavljanje posve različitih oblika pjevanja unutar glagoljaškog fundusa i to sjevernoga (kvarnerskog) i južnog (dalmatinskog) tipa, koje su pjevači izvodili naizmjenice. Pjevači iz Omišlja na Krku pjevali su dijelove Mise, Večernje i druge napjeve kroz godinu na staroslavenskkom jeziku, u svom tipično kvarnerskom melosu. Pjevači iz Šepurina pjevali su te iste liturgijske tekstove na starohrvatskom “Šćavetu”, u svom tipično dalmatinskom, gotovo klapskom napjevu. Pjevanje tih drevnih napjeva održava se uz ulazni ophod s feralima Velikog petka, svirkom na sopele, udaranjem šibama iz nekadašnjeg običaja “Baraban” u Velikom tjednu, sa čegrtaljkama i zvončićima koji su najavili svečani “Tebe Boga hvalimo”, kojeg su pjevali domaći pjevači iz Sestrunja. Između pjevanja čitani su liturgijski tekstovi iz glagoljaškog Misala i hrvatskoga bogoslužbenika.

Posebno je istaknuta vrijednost omišaljskog napjeva, hvalospjeva “Veličit duša moja Gospoda”, gdje se u jednom retku nalaze elementi gregorijanskog korala i drevnoga kvarnerskog dvoglasja. Važno je istaknuti da se pod svodovima Sv. Donata mogao čuti i drevni “Gospodi pomiluj”, kojeg su Sestrunjci obnovili nakon 40 godina za tu prigodu. Među pjevačima iz Šepurina isticali su se solisti, koji su pjevali različite napjeve čitanja kroz crkvenu godinu.
Prof. Marjan istaknuo je da je glagoljaško pjevanje jedinstvena sastavnica hrvatske kulture, koja ide uz bok velikim spomenicima hrvatske nacionalne baštine, koju treba ljubomorno čuvati i njegovati. Posebno je zahvalio s. Valentini Marinović, prof. crkvene glazbe na Teološkom fakultetu u Rijeci, koja je predvodila pjevače iz Omišlja, te Anti Skroza, koji predvodi crkveno pučko pjevanje u Šepurini. Koncert je završio zajedničkim pjevanjem izvođača i publike drevnih marijanskih litanija, koje su predvodili pjevači iz Sestrunja.

Na koncertu su, uz brojne posjetitelje bili i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, akademik Jerko Bezić i ostali uglednici zadarskoga kulturnog i javnog života. Izvorno hrvatski fenomen, glagoljaško bogoslužje, u povijesti je odigrao važnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata na Jadranu i najstariji je europski primjer inkulturacije rimske liturgije, a Hrvati su jedini katolički narod na svijetu koji je prije II. vatikanskog koncila imao povlasticu slavljenja rimskog obreda na narodnom jeziku.