Uz biskupa Razuma koncelebrirali su rektor kapele vlč. Ivan Filipčić, župnik Župe sv. Marka Križevčanina vlč. Damir Bačun te vicerektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu vlč. Toni Potrebić. Oko oltara su asistirali zagrebački bogoslovi, a u slavlju ih je sudjelovalo sedamnaest. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi zbora koji se redovito okupljaju u kapeli Corpus Domini zajedno sa sestrama Pohoda Marijina, koje žive u klauzurnom samostanu uz kapelu.

Biskup Razum služio je kao rektor kapele Corpus Domini od 2021. do 2024., nakon čega je imenovan rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, službu koju obnaša i danas. U ime vjernika i klanjatelja koji se okupljaju u kapeli Corpus Domini biskupa Razuma na početku misnoga slavlja pozdravila je Mira Vrbanić.

Na tragu čitanja iz Knjige Ponovljenoga zakona biskup Razum u homiliji je pojasnio:

„Bog koji se najprije očitovao kao stvoritelj svega, očituje se od samoga početka,nakon čovjekova pada, kao njegov izbavitelj. On prvi prilazi čovjeku. Podiže ga iz ropstva i vodi putem spasenja. U hodu kroz pustinju očituje mu svoju blizinu. Uvjet da bi se dogodio njegov istinski izlaz i rast jest otvoreno srce i pouzdanje u Božje vodstvo. Unatoč ljudskih granica, samo ljudskih očekivanja i čestih zastranjenja, očituje se u tom hodu kroz pustinju Božja ustrajnost, milosrđe i strpljivost. Bog nikada ne odustaje od čovjeka. No, potrebna mu je naša otvorenost i povjerenje. Tada Bog može djelovati i u nama izvesti svoje djelo.“

„Bog znade što je čovjeku potrebno. Brine se i o njegovim tjelesnim potrebama: hrani ga manom i poji vodim iz pećine, ali mu posvješćuje da to nije sve: Čovjek ne živi samo o kruhu nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta. U punini vremena ta se riječ utjelovila i nastanila među nama. Postao je čovjekom, jednak nam u svemu osim u grijehu. U njemu se na zemlji uprisutnio sav žar Božje ljubavi“, napomenuo je biskup Razum.

„On je novi Adam koji se u svemu pokazao poslušnim svome Ocu. Sada poziva čovjeka da se u poslušnosti otvori daru novoga života. Uvijek je kroz povijest bilo ljudi koji su bili spremni povjerovati i krenuti za njim do kraja: najprije njegova Majka, a potom nebrojeno mnoštvo svetih. To je slika vjerne Crkve koja je poslana u svijet upristunjivati Kristovu ljubav. Po Crkvi, vjernoj i posvećenoj, njegovo djelo živi u vremenu. Na to smo pozvani i mi“, potaknuo je pomoćni zagrebački biskup.

U propovijedi je biskup Razum govorio i o darovima i znakovima koje Isus ostavlja na Posljednjoj večeri po kojima se trajno među nama uprisutnjuje njegova spasenjska ljubav: „Blagujući sa stola Gospodnjeg Krist ulazi u naš život, prožima naše srce koje je sada spremno ljubiti i darivati se do kraja. Kada blagujemo Kruh, mi primamo njegov život, on se u nama nastanjuje, u nama se oblikuje novi čovjek koji zrači sada njegovim životom.“

Kruh koji nam Krist daruje ima svoje univerzalno značenje. To je Kruh za život svijeta. „Na svakoj euharistiji mi upućujemo molitvu za sav svijet. Bili bismo uskogrudni kada bismo mislili samo na sebe ili na neki uži krug ljudi s kojima smo povezani. Uvijek u sebi moramo nositi svijest kako Krist želi spasiti sve ljude.“, rekao je mons. Razum.

„Znak vjerodostojnosti sudjelovanja u euharistiji, pokazuju se u našem zajedništvu. Svi mi ovdje blagujemo Kruh iz istoga stola. Blagujemo isti Kruh, pijemo iz iste čaše, onda Krist ulazi u život svakoga od nas. To bi se trebalo očitovati i u kvaliteti naših odnosa“, istaknuo je biskup te dodao: „Ako je Crkva u sebi podijeljena, ona ne može biti poruka svijetu. Ako se svijet susreće sa našom nevjerodostojnošću, sa našim međusobnim podjelama i sablaznima to ih negativno iskustvo zatvara za Krista. Ako dolazi sablazan, ako se kroz život Crkve očituju podjele, onda čovjek koji živi u svijetu, koji se pita se o smislu i traži izlaz, u nama ne može naći odgovor“, rekao je.

Najdublji smisao proslave svetkovine Tijelova jest obnova i učvršćenje naše vjere u trajnu prisutnost Krista među nama. On je temelj našega života i to procesijama javno očitujemo svijetu. Procesije u kojima izlazimo na ulice, javno je svjedočenje naše vjere u Kristovu trajnu prisutnost među nama.  „No, stvarno ćemo pokazati da je to istina ako se naši životi oblikuju u ljubavi, ako u našim odnosima vlada sloga, ako pokazujemo empatiju i spremnost na konkretno darivanje i očitovanje djelotvorne ljubavi prema našim bližnjima. Svijet će tada prepoznati da je Krist doista među nama. Ljudi koji žive u svijetu  prepoznat će da je vjerovati u njega nešto poželjno, nešto što daje životnu šansu. To su milosni trenuci u kojima se mogu događati obraćenja“, pojasnio je biskup Razum.

Riječi zahvale biskupu Razumu na njegovoj pastirskoj blizini na kraju misnoga slavlja uputili su poglavarica samostana Pohoda Marijina s. Petra Klobučar te rektor kapele Corpus Domini vlč. Ivan Filipčić.

Proslavi Tijelova prethodila je trodnevna duhovna priprava tijekom koje su misna slavlja predvodili župni vikar Župe sv. Josipa na Trešnjevki vlč. Sebastijan Valjevac, župni vikar Župe Bogojavljenja i Sveta Tri Kralja na Vrbanima vlč. Krunoslav Hikec te župni vikar Župe sv. Marka Križevčanina vlč. Ivan Vujević.

Kapela Corpus Domini mjesto je osobite pobožnosti Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Vjernicima koji u kapelu dolaze iz različitih dijelova Zagreba Presveti Oltarski Sakrament svakoga je dana izložen od 7 do 17 sati. U kapeli se, uz različite pobožnosti, svakodnevno slave mise te je omogućena ispovijed i duhovni razgovor.

Za uređenje i podizanje kapele Corpus Domini prije više od osam desetljeća zaslužno je bilo Društvo sveudiljnog klanjanja Presvetom Oltarskom Sakramentu. Projekt je svesrdno podupirao zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac, koji je 1. listopada 1943. predvodio prvu adoraciju, u jeku teških okolnosti Drugoga svjetskog rata. Unutrašnjost kapele rese radovi nekih od najpoznatijih hrvatskih umjetnika, među kojima su i kipovi Srca Isusova i Srca Marijina kiparice Mile Wod. Kapela i samostan Pohoda Marijina nalaze se na području Župe sv. Marka Križevčanina.