Zagreb: Održani 40. Redovnički dani
Foto: HRK // 40. redovnički dani u Zagrebu
Zagreb (IKA)
Četrdeseti Redovnički dani s temom „Ususret Svetoj godini: pomireni s Bogom i međusobno“ održani su u petak 27. i subotu 28. rujna kod salezijanaca u Pastoralnom centru na Jarunu.
Nakon uvodnog pozdrava predsjednika Povjerenstva za trajnu formaciju Hrvatske redovničke konferencije (HRK) fra Milana Krište OFM, don Pejo Orkić, SDB, je uime domaćina pozdravio dvjestotinjak redovnika i redovnica, te prenio pozdrave provincijala don Milana Ivančevića.
Pozdrave je zatim uime HRK-a uputio potpredsjednik fra Miljenko Hontić, OFMConv. U osvrtu na temu, naglasio je kako je u prvom dijelu naslova stavljen naglasak na pripremu Svete godine, dok se u drugom dijelu daje naznaka na koji se način najbolje može pripremiti za tu godinu. „Od Boga nam dolazi mir, od Njega nam dolazi povjerenje. No, osim Božje inicijative, potrebna je i naša suradnja, naš odgovor na Njegovu velikodušnu ponudu“, poručio je.
Okupljenima se zatim obratio povjerenik Zagrebačke nadbiskupije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života fra Jure Šarčević, OFMCap. „Tema Jubilarne svete godine Spes non confundit – Nada ne postiđuje (Rim, 5,5) kao i tema ovih XL. po redu Redovničkih dana dobra su prigoda da obnovimo svijest da smo mi redovnici pozvani biti donositelji nade. Zato će predavači svojim izlaganjima podsjetiti na važne sadržaje kršćanskog i redovničkog života, koji su, možda, pomalo zaboravljeni, pogotovo bratska opomena, ali su itekako važni za zdravlje života u zajednici. Vjerujem da će nam također pomoći da se lakše snalazimo u ovom nemirnom i nepomirenom svijetu i da lakše prevladavamo poteškoće i podjele jer u današnjem svijetu često se osjeća nedostatak zajedništva, mira i radosti. U takvom smo svijetu svi mi redovnici i redovnice, i ovdje u Hrvatskoj, ne samo u svojim zajednicama, nego i u odnosu prema svima drugima, pozvani biti uporišna točka zajedništva, razumijevanja, pomirenja, pa i radosti“, naglasio je.
U predavanju, „Praštanje: nastavak muke ili početak uskrsnuća?“ fr. Frano Prcela, OP, je govorio kako je praštanje i pomirenje zadaća svakog čovjeka, a ne samo vjernika. U uvodnom dijelu je naglasio, kako odgovoran i teološki utemeljen govor o pomirenju uvijek mora implicirati sasvim konkretne korake praštanja, jer „oprost treba prethoditi procesu pomirenja. Na drugi način rečeno: oprost je na neki način poglavlje o prošlosti, dočim je pomirenje poglavlje o budućnosti“.
Predavanje „Bratska opomena: osuda ili djelo milosrđa?“ održala je prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić. „Biblija je prvi priručnik Božje pedagogije, jer na mnogim mjestima govori o pedagoškim mjerama, npr. Bog vodi svoj narod, ispravlja ga, proroci uvijek opominju, Matej donosi poglavlje o opomeni brata. Opomenu nalazimo i u otačkim spisima, osobito u spisima sv. Ivana Zlatoustoga. Opomene nalazimo i u redovničkoj duhovnosti, kao što su npr. Opomene sv. Franje, tekstovi u kojima sv. Franjo pokušava ispravljati braću da žive po Evanđelju“, podsjetila je. Uz to je navela da opomena nikada nije osuda, sud ili kazna, već je najsnažniji izraz bratske brige, ljubavi, suosjećanja, milosrđa za brata i sestru koji su pogriješili. „Bratsko opominjanje je temelj zajedničkog života. Nema zajedničkog života bez opominjanja i ispravljanja, jer se tako izgrađuje i pojedinac, i cijela zajednica“, zaključila je.
Doc. dr. Sanda Smoljo Dobrovoljski održala je predavanje „Psihološki aspekt pomirenja: oprost kao put ozdravljenja“, naglašavajući da je redovnički dani prilika da se osvijeste, ohrabre i započnu od vlastitog srca i vlastite nutrine. „Oprostiti vlastite nesavršenosti, propuste, vlastite sumnje, ranjivosti i nesigurnosti – put je koji vodi do unutarnjeg mira. To je dubok proces, jer sam oprost znači pomiriti se s vlastitom prošlošću, ali ne samo pomiriti se, već ju prihvatiti, i ponovno se otvoriti iskustvima. Odnose treba živjeti sad i ovdje, a ne živjeti odnose obojane prošlošću“, istaknula je.
Posljednje predavanje prvoga dana „Starozavjetni primjeri sukoba, praštanja i pomirenja“ održao je izv. prof. dr. fra Domagoj Runje, OFM. Ukazao je na proces unutar četiri generacije u Knjizi postanka. „Povijest patrijarha u Bibliji počinje s Abrahamom. Od 11. poglavlja imamo obiteljsku povijest u četiri koljena. Nalazimo zla koja su se događala u toj obitelji i koja su se prenosila iz koljena u koljeno. Prvo koljeno Abraham, drugo koljeno njegov sin Izak, treće Jakov, te četvrto Jakovljevi sinovi, čime završava Knjiga postanka“, rekao je te objasnio uzrok i plod sukoba, čimbenik pomirenja, način pomirenja, te plod pomirenja u svakom koljenu.
U zajedništvu sa svećenicima redovnicima, sudionicima XL. Redovničkih dana, u petak, 27. rujna misno slavlje u crkvi Svete Matere Slobode predslavio je povjerenik Zagrebačke nadbiskupije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života fra Jure Šarčević OFMCap.
Euharistijsko slavlje u subotu 28. rujna predslavio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a predavanja su održali dr. sc. Dario Tokić, OCD i doc. dr. s. Krista Mijatović, SCSC.
Nadbiskup Kutleša predslavio misu na završetku 40. Redovničkih dana u Zagrebu