Zagreb: Znanstveni kolokvij o konstituciji Sacrosanctum Concilium

Zagreb, (IKA) – U povodu 40. obljetnice konstitucije Drugoga vatikanskog sabora o liturgiji “Sacrosanctum Concilium” Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Katedra za liturgiku upriličili su 17. prosinca u dvorani “Vijenac” Bogoslovnog sjemeništa znanstveni spomen kolokvij “Liturgija – vrhunac i vrelo”. Na znanstvenom skupu govorilo se o nastanku, ostvarenjima i perspektivama liturgijskih odrednica konstitucije te o liturgijskom životu danas. U uvodnom govoru član Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako se prvi put dogodilo da je jedan ekumenski sabor raspravljao o liturgiji u cjelini, o njezinim biblijsko-teološkim načelima, kao i o njezinim konkretnim odrednicama i pastoralnim vidicima. “Sacrosanctum Concilium je vrhunac liturgijske obnove koju samo Konstitucija prepoznaje “znakom providonosnoga Božjeg djelovanja u naše doba, kao prolazom Duha Svetoga kroz njegovu Crkvu”. Vratiti se konstituciji Sacrosanctum Concilium ne znači samo približiti se jednom koncilskom tekstu, nego jednom dokumentu koji je plod dugoga i mukotrpnog nastojanja koje je Katoličku crkvu vratilo na izvore njezine liturgije koja bi mogla “marljivo provesti opću obnovu liturgije”, rekao je kardinal Bozanić te dodao kako ponovno vraćanje konstituciji Sacrosanctum Concilium znači ne zaboraviti baštinu prošlosti te posebno buđenje zanimanja, ljubavi i studija prema liturgiji.
Kardinal Bozanić pozvao je da četrdesetu obljetnicu konstitucije Sacrosanctum Concilium svi prihvate kao poziv Crkvi kako ne bi zaboravila na prošlost, te da svjesna sadašnjosti, otvori dušu prema budućnosti.
O povijesnom nastanku Konstitucije predavanje je održao dr. Petar Bašić, profesor KBF-a u Zagrebu. Dr. Bašić rekao je kako nastanak konstitucije Sacrosanctum Concilium svoje korijene ima još u Tridentskom saboru, kada zbog utjecaja reformacije mnoge liturgijske promjene nisu mogle biti provedene. No, između Tridentskog sabora pa sve do početka 19. st. događa se svojevrsna udaljenost od liturgije koja se nadvladava 1909. godine pokretanjem liturgijskog pokreta kada liturgijska znanost i liturgijski život općenito doživljavaju snažni uspon. Godine 1959. papa Ivan XXIII. ustanovljuje komisije za saziv II. vatikanskog kocila, a 1960. osniva i komisiju za liturgiju. Kroz dugotrajne pripreme teksta Konstitucije, 4. prosinca 1963. tekst konstitucije Sacrosanctum Concilium proglašen je konstitucijom svete liturgije.
Dr. Ante Crnčević govorio je o razdoblju obnove nakon II. vatikanskog koncila i koje traje sve do danas. Dr. Crnčević istaknuo je kako je došlo do obnove forme bogoslužja, ali je duh u bogoslužnim zajednicama ostao isti te je potrebno provesti obnovu bogoslužnih zajednica. “Bez zajedništva vjernika i njezina aktivnog sudjelovanja u liturgiji, liturgija Crkve ne može postojati. Liturgija jest najjasnija manifestacija Crkve”, rekao je dr. Crnčević.
O provedbi konstitucije Sacrosanctum Concilium govorio je umirovljeni profesor liturgike KBF-a dr. Vladimir Zagorac, koji je rekao kako su neki Konstituciju doslovno shvatili, a neki ju nisu još ni danas počeli provoditi. Provedbom Konstitucije došlo je do novog uređenja liturgijskog prostora i uvođenja narodnog jezika u liturgiju. Kod uređenja liturgijskog prostora nastojalo se sačuvati ono staro te dodati elemente potrebne za “novu liturgiju” uz isticanje oltara, ambona i sjedišta predsjedatelja liturgijskog slavlja. Liturgijske knjige s latinskog na narodni jezik prevele su se u dvadesetak godina te je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koja je uspjela obaviti tako veliki posao, rekao je dr. Zagorac.
Mr. Miroslav Martinjak, profesor liturgijske glazbe na KBF-u u Zagrebu, govorio je o liturgijskoj glazbi nakon II. vatikanskog sabora. Mo Martinjak je istaknuo kako konstitucija Sacrosanctum Concilium ističe kako se liturgijsko pjevanje mora gajiti te da zborovi moraju biti samo predvodnici liturgijskog pjevanja u koje se moraju uključiti i ostali vjernici.
Pročelnik Katedre za liturgiku KBF-a u Zagrebu dr. Ivan Šaško kritički se osvrnuo na provedbu Konstitucije danas. Dr. Šaško istaknuo je kako je Koncil dao prostora za ekumensku hermeneutiku te kako euharistija nije samo zbilja koja označuje jedinstvo kršćana, nego ga ona i ostvaruje. Međureligijski dijalog dobiva na snazi dvadesetak godina nakon Koncila. Upozorio je kako današnja liturgijska slavlja često imaju karakter katehetske pouke, a ne Vazmenog segmenta te da suvremeni čovjek gubi sposobnost slavljenja liturgije.