Župa i mediji - značenje i uloga župnih dopisnika

Đakovo, (IKA) – “Župa i mediji. Značenje i uloga župnih dopisnika” bila je tema drugoga biskupijskog susreta župnih dopisnika i suradnika u “medijskom pastoralu” održanog 21. veljače u prostorijama Teologije u Đakovu. Organizator susreta bio je Biskupijski pastoralni centar Đakovo – Biskupijski tiskovni ured. Susret, na kojemu je sudjelovalo 75 župnih dopisnika i suradnika u medijskom pastoralu, započeo je molitvom koju je multi-medijalnim prikazom pripremio bogoslov Mihael Kelbas.

Pozdravljajući nazočne, voditelj Biskupijskog tiskovnog ureda mr. Ivan Ćurić zahvalio je mons. Antunu Jarmu, koji je u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji činio prve korake u ostvarivanju medijskoga pastorala, još u doba komunističkoga sustava. Nazočne je pozdravio i pomoćni biskup Đuro Hranić, rekavši kako župni dopisnici i suradnici u medijskom pastoralu imaju dvije zadaće: poboljšati unutarcrkvenu komunikaciju te promicati komunikaciju između Crkve i društvenih medija, poručivši: “Pridonosite evangelizaciji čitave društvene sredine i stvaranju pozitivnoga ozračja”. Govoreći o tome kako su često mediji “zatrovani” svađama i crnim stvarima, biskup je iznio uvjerenje kako župni dopisnici i suradnici mogu svojim pisanjem sustavno pridonositi stvaranju pozitivnoga ozračja: “Volio bih da imate oka i srca da prepoznate i ono što je pozitivno u društvenim medijima i da svojim komentarima ulazite u svjetovne medije. Na taj način bi promicali dostojanstvo čovjeka”, rekao je.
U prvom dijelu susreta naslovljenog Domovinski projekti crkvenoga “medijskoga sustava”, izlaganje je održao predstojnik Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije i ravnatelj IKA-e prof. Anton Šuljić, na temu “Medijsko praćenje crkvenoga djelovanja i života vjerničkih zajednica u RH. Značenje, stanje, poteškoće”. Prof. Šuljić iznio je pozitivan stav o važnosti koja se pridaje medijskom djelovanju u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, koja je, prema njegovim riječima, jedina biskupija u Hrvatskoj u kojoj se na taj način pristupa. U svom je izlaganju rekao kako je neosporno da crkveno djelovanje, budući da je po svojoj naravi javno, mora koristiti sredstva društvene komunikacije. Bogočovjek je prvi i najvažniji “medij” za navještaj Radosne vijesti i Crkva kada koristi sredstva društvene komunikacije, koristi ih kako bi kroz njih “isijavalo lice Boga i čovjeka. To je Koncilski nauk – da Krist otkriva čovjeka u njemu samome i u medijskom djelovanju – to je osnovna komunikacija u kojoj kršćanin prepoznaje najveću vrijednost Boga i čovjeka”.”Crkva bi teško griješila da ne koristi moćna medijska sredstva”, istaknuo je prof. Šuljić.
Uspostavom demokracije naša je Crkva dobrim dijelom iskoristila prigodu i osnovala neke važne medijske ustanove i medije: IKA-u, HKR te više mjesečnika. Svoje posebno mjesto zauzima Tiskovni ured HBK. Crkva je dobila i brojne termine u društvenim medijima, a posebice je nazočna u tiskanim medijima. Prof. Šuljić istaknuo je kako Crkva u Hrvatskoj u ovom trenutku, s obzirom na crkvene teme u medijima, ne zaostaje za razvijenom Europom.
Međutim, “suvremeni mediji poprimaju ulogu katalizatora u društvenom životu. Postali su gotovo odlučujući čimbenici u javnom životu. Oni na neki način kontroliraju demokratske procese u društvu, donose nepravilnosti. Znaju i zloupotrebljavati tu svoju moć – znaju ići za pogrešnim etikama i pogrešnim komercijalnim sadržajima. Postoji intencija u društvenim medijima da se medij postavi kao onaj koji jest poruka, koji donosi pravorijek i tada vidimo da se, na neki način, u isti koš, svrstava i Crkvu – jer je Crkva dio društvenoga života. U utrci za senzacijama kao cilj svojih “otkrića”, kritika i napada, mediji sve češće uzimaju i Crkvu”, spomenuo je prof. Šuljić. Ima nekih posljedica prijašnjega vremena u medijima (negativni stav mnogih novinara i nedostatak stručnoga znanja o Crkvi), ali i u njoj samoj (nedovoljna pripremljenost i spremnost za normalan odnos prema medijima). U interesu je Crkve da se te posljedice što prije prevladaju. Ona se sa svoje strane mora naviknuti na transparentnost svoga unutarnjeg života i na otvorenost za pružanje informacija o svom djelovanju koje javnost zanimaju.

Drugi izlagatelj bio je ravnatelj Hrvatskoga katoličkog radija mr. Robert Šreter, koji je govorio o projektu HKR-a te o potrebama i oblicima suradnje pojedinaca i vjerničkih zajednica. Govorio je o problemima s kojima se HKR susreće – tehničkim, kadrovskim i financijskim. S obzirom na programsko usmjerenje HKR- a, taj radio treba biti otvoren prema svim područjima društvenoga života. Mr. Šreter je rekao: “Pokušaj da se Crkvi zabrani govoriti i da se “ne miješa” u određene društvene probleme – Crkva ne može prihvatiti, jer ona svojim poslanjem treba govoriti o svemu što se događa, ali s crkvenoga, vjerskoga stajališta”. Drugi dio susreta bio je posvećen biskupijskoj koordinaciji crkvenoga medijskog informiranja. O naravi, sustavu i pastoralnoj ulozi Biskupijskoga tiskovnoga ureda (BTU) i o biskupijskom web-portalu govorio je mr. Ćurić. Plod Sinode je i osnivanje BTU-a, koji kao koordinacijski ured djeluje u sklopu Biskupijskoga pastoralnoga centra. Njegovo djelovanje uvelike se oslanja na mrežu župnih dopisnika i dopisnika ostalih zajednica. Govorio je i o pothvatu Biskupijskoga vijeća ili savjeta za medije, koji bi s oko 15 do 20 članova imao za cilj predlagati i usmjeravati medijski pastoral u biskupiji.

Informiranje o kršćanskom životu i djelovanju u crkvenim i “društvenim” medijima s pregledom “vjerskih” emisija elektroničkih medija na području Đakovačke i Srijemske biskupije”, bila je tema izlaganja tajnice BTU-a Snježane Kraljević Čilić. Izvijestila je kako Ured surađuje s IKA-om, HINA-om, s 12 pisanih medija, 21 radijskom postajom i s tri televizije. Mediji, (osim kninskoga i međugorskoga), nazočni su na području dijela Đakovačke biskupije i imaju ili svoje sjedište ili dopisništva. Na području biskupije koje se nalazi u Srijemu, a budući da je riječ o drugoj državi i drugim okolnostima, djelovanje BTU-a ostvaruje se većinom preko Srijemskoga vikarijata. Iznesen je i podatak o zastupljenosti vjerskih emisija u elektroničkim medijima u dijelu Đakovačke biskupije – od kojih osam radiopostaja emitira svoju vjersku emisiju ili pak snimljenu emisiju, primjerice Hrvatskog radija – Radio Zagreba. Od vjerskih TV emisija jedino je do prije dvije godine Vinkovačka televizija pripremala tjednu polusatnu emisiju. Na području Đakovačke i Srijemske biskupije ima 150 do sada evidentiranih župnih dopisnika.
Dr. Vladimir Dugalić, glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije govorio je o vijestima i doprinosu župnih dopisnika u tome Vjesniku. “Bez pomoći župnih dopisnika ne bismo mogli popratiti događaje u biskupiji, jer je Vjesnik, na neki način i kronika”, rekao je dr. Dugalić. Vjesnik, koji je mjesečnik izlazi neprekidno već 132 godine i najstariji je crkveni časopis u Hrvatskoj (pokrenut je 1873. za vrijeme biskupa Strossmayera). Distribuira se osim u Hrvatskoj, između ostaloga i u BiH, Njemačku, Austriju, Mađarsku, Kanadu, Ukrajinu, Madagaskar… Župni dopisnici pišu za informativni dio Vjesnika. O razvijanju medijsko-informacijske dimenzije u djelovanju crkvene zajednice govorilo se u trećem dijelu seminara, koji je obuhvatio rad sudionika u sedam skupina i potom izlaganje Alte Pavin, glavne urednice osječkih katoličkih novosti “Okno” kao dekanatskom izdavačkom pothvatu koji je u svojih godinu i pol dana postojanja izišao u deset brojeva. Spomenula je i potrebu osnivanja medijskoga centra u Osijeku.
Nakon izvješća o radu skupina izražena je želja sudionika da se takvi susreti češće organiziraju, kao i prikladni novinarski tečajevi za dopisnike. Susret je završio plenarnom raspravom u kojoj je mr. Ćurić, između ostaloga zaključio, kako biti župni dopisnik predstavlja jednu sasvim konkretnu službu suodgovornosti u zajednici Crkve.