Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom

POVIJEST

Najstariji spomen Pokupskog je iz 1359. pod nazivom Culpateu possesione, a samo ime Pokupsko u izvorima se prvi put spominje 1507. kao Pokwpia. Pokupsko je u srednjem vijeku pripadalo cistercitskoj opatiji u Topuskom, koju je sredinom 13. stoljeća osnovao ugarski kralj Andrija II. Arpadović. Od 1558. naslov opata i opatijski posjedi, među njima i Pokupsko, bili su dodijeljeni zagrebačkomu biskupu. Župa Pokupsko je osnovana 1651., u vrijeme biskupa Petra Petretića. U 17. stoljeću uz Kupu je podignuta drvena župna crkva sv. Marte. Imala je drveni ukrašeni tabulat, drveni zvonik s jednim zvonom i portik ispred crkve. Imala je sakristiju na sjevernoj strani svetišta i drveno pjevalište nad ulazom. U više navrata bila je obnavljana.

Nakon mira u Srijemskim Karlovcima (1699.) malo dalje od Kupe, u središtu Pokupskog, je pod vodstvom „biskupa graditelja“ Jurja Branjuga sagrađena današnja župna crkva (1736. – 1739.) prvotno posvećena sv. Ladislavu (1740.).

Zagrebački kanonik Baltazar Adam Krčelić zabilježio je da je vrijedna oprema rad radionice koja je pod biskupovim okriljem na zagrebačkom Kaptolu izrađivala oltare i propovjedaonice koje je on darivao crkvama diljem biskupije. Bilo je to nakon duge stagnacije, vrijeme najintenzivnije izgradnje u baroknom razdoblju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno na teritoriju tadašnje Zagrebačke biskupije.

Crkva je okružena cintorom s četiri ugaone kule pokrivene šindrom. To je barokna centralna jednobrodna građevina u četverolisnom obliku. Ima veliki robusni zvonik nad glavnim ulazom s tipičnom baroknom lukovičastom kapom. Lađa je svođena kupolastim svodom, a na nju se nadovezuje pravokutno svetište apsidalnog zaključka. Dvije pravokutne kapele, od kojih je sjeverna polukružno zaključena, nalaze se s obje bočne strane što tvori tlocrt latinskoga križa. Unutrašnjost je vrlo bogato urešena štukaturama i medaljonima naslikanima na svodu.

Nakon gradnje nove crkve, drvena crkva sv. Marte preseljena je u obližnji Šišinec u kojemu je stajala do izgradnje tamošnje nove župne crkve 1767.

Godine 1785. sagrađena je barokna kurija župnog dvora. To je prizemnica s podrumom zidana kamenom i drvom. U neposrednoj blizini smješteni su drveni gospodarski objekti.

Sv. Ladislava je kao naslovnika župne crkve 1982. zamijenilo Uznesenje BDM čije ime župa danas nosi.

Crkva je bila temeljito obnovljena 1991. Radovi su završeni 30. kolovoza, a već u listopadu ju je topništvo jugoslavenske vojske znatno oštetilo. Zvonik je srušen, a krov je probijen granatama na više mjesta. Orgulje su urušene, a od dima i vatre oštećena je i unutrašnjost crkve. Inventar crkve spašen je prije napada te je pohranjen na sigurno. Nakon Domovinskog rata crkva je ponovno temeljito obnovljena.

Župi Uznesenja BDM u Pokupskom pripada i devet kapela, a njih pet (Presvetog Trojstva, sv. Ilije, sv. Petra i Pavla, sv. Jurja i Svetoga Križa) sagrađene su od drva, kako se u povijesti gradilo u tomu kraju.

DOMOVINSKI RAT I EVAKUACIJA INVENTARA

Tijekom Domovinskog rata ratna razaranja u Pokupskom počela su 2. listopada 1991. Lukovica zvonika pogođena je zapaljivom granatom pri čemu je nastao požar koji je uništio konstrukciju na kojoj su bila tri zvona koja su pala, popucala i deformirala se od temperature. Vatra je progutala stube koje su vodile u zvonik, zahvatila drvena vrata koja su dijelila zvonik od kora, pri čemu su do temelja izgorjele orgulje, a teško je stradao i svod sa zidnim slikama i štukaturom.

Krovište iznad crkvene lađe pogođeno je u dva navrata, a pogođeno je i krovište nad svetištem; teško su oštećeni krovna konstrukcija i svodovi crkve. Topovska granata uletjela je 15. studenoga kroz prozor u unutrašnjost crkve i oštetila vrijedni inventar. Velika oštećenja nastala su na cintoru i kulama oko crkve.

Budući da se Pokupsko nalazilo u ratnoj zoni, iz sigurnosnih razloga nije bilo moguće privremeno zaštititi građevinu od prodora kiše. Prva evakuacija umjetnina i dijelova inventara iz oštećene crkve uspješno je provedena 16. studenoga 1991. Toga su dana evakuirani kipovi s oltara, oštećene oltarne pale i sitni inventar, dok je oltarna arhitektura ostavljena u crkvi jer nije mogla biti demontirana na stručan način. Priprema predmeta za evakuaciju prekinuta je zbog početka ratnih aktivnosti u blizini crkve, a kipove su iz crkve iznijeli pripadnici Hrvatske vojske i donijeli do kamiona koji je prethodno bio natovaren sijenom iz obližnjeg sjenika. Kamion je krenuo prema Velikoj Gorici. Druga evakuacija umjetnina i dijelova inventara iz oštećene crkve provedena je 19. studenoga. Predmeti su nezapakirani natovareni na kamion Hrvatske vojske, a idućeg su dana dopremljeni u Muzej Turopolja u Velikoj Gorici.

KULTURNA BAŠTINA

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom je jedna od najljepših i najvrjednijih baroknih crkava u tom dijelu Hrvatske. Ima sva barokna obilježja i u arhitekturi i u unutarnjem uređenju. Prva je u nizu četverolisnih crkvi centralnog tipa, ne samo na hrvatskom već i štajerskom području. Riječ je o zrelobaroknom rješenju. Crkva s arhitektonskog stajališta ima visoku kvalitetu i značaj jer hrvatsko graditeljstvo integrira u tijekove srednjoeuropskog graditeljstva. Stoga je zaštićena kao spomenik kulture.

U unutrašnjosti je ostvaren prostor visoke scenične kvalitete. Centralni brod svođen visokom češkom kapom „širi se“ u bočne kapele i prostor svođenoga slavoluka zaobljenih obrisa, a pojasnice uokviruju pogled na svetište također svođeno češkom kapom, na kojoj je izveden motivikom izuzetno bogat ciklus štukatura.

Crkvu u Pokupskom krasi i vrijedna barokna oprema. Ansambl glavnoga te bočnih oltara posvećenih Djevici Mariji (vrijedna slika Ivana Rangera) i sv. Josipu plijeni pozornost vrsnoćom umjetničke zamisli kao i neuobičajenim ikonografskim programom. Cjelini valja pribrojiti i propovjedaonicu te skulpture oltara Svetoga Križa.

Unutrašnjost sa svih strana osvjetljavaju široki prozori što je u to vrijeme bio novi način osvjetljavanja. Kanonski vizitator Zagrebačke biskupije Stanislav Pepelko je 1740. zapisao da se zbog toga čini „da sunce izlazi iz hrama a ne ulazi“. Crkva ga se dojmila toliko da je napisao da bi mogla „i u Rimu stajati“.

ZANIMLJIVOST

vlč. Pavao Štoos (Wikimedia)

U Pokupskom je od 1842. župnik bio poznati narodni preporoditelj i pjesnik Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.).

Od svećeničkog ređenja vršio je razne dužnosti na zagrebačkom Kaptolu, od kapelana i katehista do bilježnika Duhovnog stola, a od 1838. tajnika biskupa Jurja Haulika i propovjednika na Akademiji.

Autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831. Bio je suradnik Danice Ljudevita Gaja, domoljub zabrinut zbog tuđinskoga tlačenja i odnarođivanja domaćih ljudi (vre i svoj jezik zabit Horvati hote ter drugi narod postati). Štoos je pesimistično gledao na domaće prilike i zemlju vidio u tamnici i mraku (srce od plača ne mrem zdržati).

Osim književnošću, bavio se glazbom. Godine 1858. tiskao je Kitice crkvenih pjesama s napjevima.

Radio je na širenju glazbe u najšire slojeve puka, širenju pučke prosvjete te se je zalagao za jedinstvo jezika i pravopisa.

Godine 1862. imenovan je zagrebačkim kanonikom, ali je umro prije nego je primio svoju dužnost. U župnoj kući u Pokupskom nalazi se njegova spomen-soba.

TRENUTNO STANJE

Župnik mons. Franjo Ćuk rekao je da je župna crkva jako stradala u potresu. Kako mu se čini, zvonik je najmanje oštećen. S druge strane, lađa je teško oštećena te dijelovi žbuke svakodnevno otpadaju, a stanje pogoršavaju i naknadni potresi. Zidovi sa strane imaju oštećenja te se golim okom vidi da crkva nije za upotrebu. Stoga su ju statičari ocijenili neuporabljivom.

Stradala je i župna kuća, koja je također neuporabljiva. Kako je iznutra dobrim dijelom prekrivena knaufom razmjeri štete još nisu poznati u potpunosti. Soba Pavla Štoosa je, prema župnikovim riječima, u groznom stanju i planiraju se skloniti i sačuvati predmete iz nje.

Teško su oštećene i kapele Presvetog Srca Isusova u Roženici i Svetog Duha u Hotnji. Obje su u opasnosti od urušavanja.

OBNOVA

Voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić je kazala da o zajedničkoj brzini reakcije Ministarstva kulture, Hrvatskoga restauratorskog zavoda i Sisačke biskupije ovisi ostvarivanje hitnih mjera stabilizacije. „Nadam se da ćemo brzo djelovati, stabilizirati crkvu i tako spriječiti moguće urušavanje jer svaki sljedeći potres može znatno utjecati i na tu crkvu i na sve ostale koje su dobile crvenu oznaku“, rekla je.

Mons. Ćuk ustvrdio je da će se trebati rušiti jedan dio crkve da se zidovi sačuvaju od daljnjeg propadanja. Dodao je da je crkva nedavno obnovljena, a sada će obnova opet krenuti ispočetka. Procjenjuje da će to trajati najmanje pet godina.

Mise će se slaviti u dvorišnoj dvorani, kao i u vrijeme rata kada je služila kao kapela. Dok se ne dvorana ne osposobi za tu namjenu, vjernici će se okupljati u drvenim kapelama koje nisu oštećene u potresu.

Zvonik kapele u Hotnji je zbog opasnosti od urušavanja srušen 5. siječnja. Kapela u Roženici će se vjerojatno morati cijela rušiti.

IZVORI

• voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 21. siječnja 2021.
• Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
• Anđelko Pedišić, Ratna evakuacija i pregled zaštitnih radova na pokretnom inventaru iz župne crkve sv. Ladislava u Pokupskom, u: Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 5/2014.
• Dubravka Botica, Naručiteljska djelatnost Jurja Branjuga, „biskupa graditelja“: gradnja i opremanje župne crkve sv. Ladislava u Pokupskom kao odraz kulturnih i političkih ideja kraja 17. i prve polovine 18. stoljeća u Zagrebu, CCP 63 (2009.), str. 87. – 108.
• Dubravka Botica, Danko Šourek, Oltari u župnoj crkvi sv. Ladislava u Pokupskom – prilog tipologiji arhitekture oltara u XVIII. stoljeću, u: Godišnjak hrvatskog restauratorskog zavoda, 5/2014
• https://registar.kulturnadobra.hr/, 21. siječnja 2020.
• https://ika.hkm.hr/novosti/djelotvorna-ljubav-temelj-buducnosti-potresom-razrusenih-podrucja/, 21. siječnja 2020.
• enciklopedija.hr, 21. siječnja 2020.
• https://www.vgdanas.hr/grad/nakon-potresa-van-uporabe-crkve-u-pokupskom-mraclinu-bukevju-velesevcu/, 21. siječnja 2020.
• http://www.kronikevg.com/foto-srusen-toranj-kapelice-u-hotnji-mozda-ce-se-rusiti-i-ona-u-rozenici/, 21. siječnja 2020.
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Štoos, 21. siječnja 2020.

unutrašnjost crkve Uznesenja BDM u Pokupskom prije i poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve Uznesenja BDM u Pokupskom 1973. (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

orgulje crkve Uznesenja BDM u Pokupskom 1973. (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

glavni oltar u crkvi sv. Ladislava/Uznesenja BDM u Pokupskom (Dizbi HAZU)

unutrašnjost crkve Uznesenja BDM u Pokupskom poslije granatiranja 1991. (I. Gjurić/Ministarstvo kulture)

crkva Uznesenja BDM u Pokupskom i zvona uništena u Domovinskom ratu (Goran Stanzl/PIXSELL/2011.)

unutrašnjost crkve Uznesenja BDM u Pokupskom prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve Uznesenja BDM u Pokupskom poslije potresa 2020. (vgdanas.hr)

unutrašnjost crkve Uznesenja BDM u Pokupskom poslije potresa 2020.

kapela Svetoga Duha u Hotnji poslije potresa 2020.

rušenje zvonika kapele Svetoga Duha u Hotnji poslije potresa (kronikevg.com)