U prostorijama Središta za cjeloživotno učenje u Novoj Bili (Bosna i Hercegovina),  skupina sudionika iz Nove Bile, Zenice, Guče Gore i Sarajeva pratila je završetak konferencije.

Konferencija se na poziv pape Franje trebala održati u ožujku 2020. u Asizu, ali je zbog pandemije covida-19 održan online od 19. do 21. studenog.

Prijenos i druženje u Novoj Bili organizirali su djelatnici SCU-a – Centra za cjeloživotno učenje Nova Bila, koji je inače i promotor „Franjine ekonomije” za BiH, premda su mladi i u drugim gradovima pratili prijenos, a Ivana Silvestro iz Međugorja bila je aktivno uključena u rad jednog od tzv. „tematskih sela“ koja su se prethodnih mjeseci održavala online u cilju pripreme samog događaja.

Na početku susreta u Novoj Bili, direktor SCU-a Anto Bilić pozdravio je prisutne i prenio im pozdrave vrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinala Vinka Puljića, koji podržava taj projekt, a susret je završio razgovorom razmjenom dojmova u kojima su prisutni izrazili želju da nastave djelovati u duhu „Franjine ekonomije“, kako bi ona zaživjela i u BiH.

Vrhunac događaja „Franjine ekonomije“ čiji su protagonisti bili mladi ekonomisti i poduzetnici iz 115 zemalja svijeta zaključen je videoporukom pape Franje, a dijelove njegove poruke, objavljene na stranici Vatican News donosimo u nastavku.

Papa naglašava da susret „Franjina ekonomija“ nije cilj „nego početni poticaj jednog procesa“. Na međunarodnom događaju, koji je otvoren 19. studenog u Asizu, a ne u ožujku zbog pandemije, sudjelovali su mladi ekonomisti i poduzetnici koji su, „mnogo više od površne i prolazne“ buke „koja s vremenom može usnuti“, mladi koji su pokretači procesa – objašnjava Papa – koji smo pozvani živjeti „kao poziv, kulturu i savez“.

Poziv Asiza

Papa Franjo podsjeća da je „trenutni svjetski sustav neodrživ s različitih motrišta“. Slijedeći tragove Sveca iz Asiza, možemo popraviti zajednički dom, u ekonomiji također. Ugrožena je „naša sestra Zemlja, koja je zlostavljana i izrabljena“. Ali isključeni su i oni najsiromašniji koji su „prvi oštećeni i ujedno prvi zaboravljeni“.

Papa se stoga izravno obraća mladim ekonomistima i poduzetnicima, „pozvanima da konkretno utječu, u gradovima i sveučilištima, na poslu i u sindikatima, u poduzećima i pokretima, u javnim i privatnim uredima“.

„Ozbiljnost trenutne situacije, koju je pandemija covida-19 istaknula još više, zahtijeva odgovoran ispit savjesti svih društvenih činitelja, svih nas, u čemu vi imate ključnu ulogu: posljedice naših postupaka i odluka pogodit će vas u prvom licu, stoga ne možete ostati izvan mjesta u kojima se stvara, ne kažem vaša budućnost, već vaša sadašnjost. Ne možete ostati izvan mjesta u kojima se stvara sadašnjost i budućnost. Ili ste u njih uključeni ili će vas povijest pregaziti.“

Nova kultura

Da bi se dao glas duhu Asiza, u ekonomiji također, potrebna je promjena. Moramo „pokrenuti procese, trasirati puteve, širiti vidike, stvarati pripadnost“. Prisjećajući se onoga što je rekao papa Benedikt XVI, Franjo naglašava da „glad ne ovisi toliko o materijalnoj oskudici, već o oskudici društvenih resursa“. Stoga se mora stvoriti nova kultura koja će promijeniti „način života, modele proizvodnje i potrošnje, strukture učvršćene moći koje danas upravljaju društvom“. To je, potvrđuje Papa, obraćajući se mladima, temeljni i odlučujući korak.

„Bez toga nećete učiniti ništa. Potrebne su nam upravljački timovi u zajednicama i institucijama koji su sposobni preuzeti na sebe probleme, a da pritom ne budu zatočenici tih problema i vlastitog nezadovoljstva, riskirajući na taj način da postanu zarobljenici – često nesvjesno – određenih (ideoloških) logika koje u konačnici opravdavaju i paraliziraju svaku akciju pred nepravdom.

Kultura susreta

Povratak „mistici općeg dobra“ i „susretu bez obzira na sve legitimne razlike“ odlučujući je korak, nastavlja papa Franjo, „za svaku preobrazbu koja pomaže oživljavanju novog kulturnog, a time i ekonomskog, političkog i društvenog mentaliteta“. Kultura susreta je kultura koja se gradi – kao što su to činili mladi kroz tematska sela koja su se održavala online u pripremi za „Franjinu ekonomiju“ – dijalogom, razmišljanjem, raspravom i stvaranjem, „u skladu s višeznačnom perspektivom“.

Ta kultura je suprotna, naglašava Papa, onoj koja je danas „moderna“: kulturi odbacivanja. „Kako je teško – dodaje Papa – napredovati prema stvarnim rješenjima kad je sugovornik koji ne misli poput nas diskreditiran, oklevetan i dekontekstualiziran.“ Budućnost će, objašnjava papa Franjo, biti „posebno vrijeme“: „Ne budimo osuđeni na ekonomske modele koji svoj neposredni interes usredotočuju na dobit kao mjerilo.“ Svi moraju biti uključeni u ovu novu kulturu koja se temelji na susretu.

„Potrebno je strukturalno prihvatiti da siromašni imaju dovoljno dostojanstva da sjede na našim sastancima, sudjeluju u našim raspravama i donose kruh svojim domovima. A ovo je puno više od pukog pomaganja: radi se o konverziji i preobrazbi naših prioriteta i mjestu onog drugog u našim politikama i društvenom poretku.“

Savez u Asizu

Neka se pitanja, podsjetio je Papa, ne mogu odgađati. „Moraju se unaprijediti ekonomski modeli koji će biti od koristi svima, jer će strukturalni pristup i odlučivanje biti određeno cjelovitim ljudskim razvojem, tako dobro razrađenim u socijalnom nauku Crkve.“

„Sami kreditni sustavi – primjećuje Papa – su put k siromaštvu i ovisnosti.“ Obraćajući se mladim ekonomistima, poduzetnicima, radnicima i upraviteljima, Papa podsjeća da je „vrijeme da se usudimo riskirati, ohrabrujući i potičući modele razvoja, napretka i održivosti“. Nove načine „u kojima osobe, a posebno oni isključeni (među njima je i sestra Zemlja), prestaju biti – u najboljem slučaju – tek nominalna, tehnička ili funkcionalna prisutnost, kako bi postali protagonisti svog života kao i cjelokupnog društvenog tkiva“.

Svaki je narod pozvan „postati tvorcem svoje sudbine i cijeloga svijeta“. „Nije dovoljno povećati zajedničko bogatstvo – inzistira Papa – da bi se ono podjednako rasporedilo, nije dovoljno promicati tehnologiju da bi Zemlja postala prikladnijim mjestom za čovjeka.“

Humanost je mjera razvoja. „Mjera humanosti bitno je određena odnosom prema patnji i patniku. To je mjera humanosti. To vrijedi za pojedinca kao i za društvo i mora se utjeloviti u našim odlukama i ekonomskim modelima.“

Dragi mladi, ne birajte prečace

Zaključne Papine riječi sudionicima konferencije zvuče poput molbe. „Dragi mladi, danas smo suočeni s sjajnom prigodom da izrazimo činjenicu da smo braća, da budemo dobri Samarijanci koji na sebe preuzimaju bol neuspjeha, umjesto da gaje mržnju i ogorčenje. Nepredvidljiva budućnost već je započela; svatko od vas, počevši od mjesta na kojem radi i odlučuje, može puno učiniti; ne birajte prečace koji vas zavode i ne dopuštaju vam da se pomiješate sa svojom sredinom kako biste bili kvasac. Ne birajte prečace, postanite kvasac: uprljajte ruke. Kad ova zdravstvena kriza prođe, najgora reakcija bila bi još više zapasti u grozničavi konzumerizam i nove oblike sebične samozaštite. Ne zaboravite, iz krize nikad ne izlazimo isti: ili postajemo bolji ili gori. Njegujmo ono što je dobro, iskoristimo prigodu i dajmo se u službu općeg dobra. Neka nam nebo pomogne da ne bude više ‚onih drugih‘, već da naučimo gajiti životni stil u kojem ćemo znati reći ‚mi‘“, objavila je KTA.