Znanstvenici iz prirodnih i društvenih znanosti u nizu predavanja nastojali su približiti odnos religioznog iskustva i vjerovanja s procesima koji se odvijaju u mozgu. Simpozij je okupio stručnjake iz različitih znanstvenih polja iz deset zemalja: Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Italije, Švicarske, Finske te Nizozemske. U njegovoj organizaciji sudjeluju Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Nikole Kopernika u Toruniu u Poljskoj te Medicinski fakultet iz Graza. Cilj je bio povezati neuroznanstvenike, psihologe, teologe i filozofe na polju neuroznanosti religije, ove još uvijek mlade znanstvene discipline.

Uime organizatora i domaćina Saša Horvat je podsjetio na posebnost simpozija „Riječki znanstveni mostovi“ koji spajaju različite znanstvene pristupe u objašnjavanju nekog fenomena, uvijek s ciljem objašnjenja i poboljšanja kvalitete života suvremenog čovjeka. Projekt podržavaju i Riječka nadbiskupija i Primorsko-goranska županija pa je okupljene pozdravio i generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović koji je istaknuo da se na susretima svake godine uspostavlja suradnički odnos vjere i znanosti te dodao da današnjem svijetu nedostaje upravo vjere u Dobro. Sudionike su pozdravili i dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci Danijela Mlanar, Hans-Ferdinand Angel ispred Fakulteta u Grazu te Piotr Roszak iz Poljske.  

Novost ovogodišnjeg programa bio je okrugli stol otvoren javnosti s temom „Budućnost znanstvenog istraživanja religije“ kojim je 15. studenog zaključen simpozij, a održan je u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci. Sudionici okruglog stola bili su profesori Stuart Judge, Rüdiger J. Seitz, Lluis Oviedo i Piotr Roszak, a moderirali su Matea Butković i Saša Horvat.

S ciljem da se različitim pristupima zajedno pridonese boljem razumijevanju čovjeka, na okruglom stolu je bilo riječi o ljudskoj prirodnoj predispoziciji da vjeruje, mjestima i procesima koji se pri tome aktiviraju u mozgu, te kako se to održava na ponašanje čovjeka, društvo, moralni zakon, mogućnost spoznaje Boga, pitanje o smislu života. Pokušavajući definirati mjesto religije u suvremenom društvu, istaknuli su kako je jedna od najvažnijih uloga religije davanje smisla čovječanstvu. Religiozno iskustvo posebno se očituje i u osjećaju moralne odgovornosti. Sudionici su iznijeli mišljenja da je moguće pronaći pozitivne aspekte vjere u svakodnevnom životu, da i molitva utječe na čovjeka, iako su mogući i loši utjecaji religioznosti. Zaključno, sudionici su pozvali na novi dijalog vjere i znanosti kako se društvo ne bi urušilo u besmislu. Učinio je to i nadbiskup Mate Uzinić na početku skupa, istaknuvši kako i vjera i znanost trebaju jedna drugu. „Ondje gdje prestaje znanost, počinje vjera. Vjera nije samo znanje o nečemu, nego je prvenstveno povjerenje. Ali bez povjerenja nema ni znanosti“, rekao je nadbiskup Uzinić. 

„Cilj je cijelog simpozija bio susret stručnjaka različitih znanstvenih polja, koji su, svjesni metodološke ograničenosti vlastitih pristupa, spremni za transdisciplinarni polilog. Simpozijem se želi posvjedočiti da se i naoko nepremostive prepreke mogu premostiti ondje gdje postoji volja za traženjem istine, pri čemu se ne isključuje ni konstatacija nemogućnosti nalaženja odgovora ili konsenzusa, a što je osobita odlika intelektualne iskrenosti koja ipak ne znači odustajanje, nego potiče na još veću ustrajnost u istraživanju“, izvijestila je Riječka nadbiskupija.