Osvrćući se na liturgijske tekstove, mons. Puljić je na početku homilije istaknuo važnost Marijina pristanka na suradnju s Gospodinom. „Uz rođendan BDM tekstovi ističu vrijednost rađanja, donose rodoslovlje iz davnih vremena te veličaju Betlehem u kojem će se roditi Spasitelj svijeta. Donoseći rodoslovlje koje seže do Abrahama, pisac želi pobuditi u nama strahopoštovanje pred tajnom Utjelovljenja Sina Božjega, koje je planirano od davnina. U tome je Marija imala ključnu ulogu. Prihvaćajući suradnju s Gospodinom izrekla je svoj veličanstveni ‘neka mi bude’. Njezinim pristankom započelo je novo stvaranje, pa Marija zauzima osobito mjesto u povijesti spasenja“, naglasio je nadbiskup.

Pojasnio je kako Matejevo evanđelje, u kojem se 28 puta spominje glagol roditi, potvrđuje svetost čina rađanja. „Rađanje je sveti čin prirode. Toliko je svet i blagoslovljen da se i Bog htio roditi i čovjekom postati“, nastavio je.

Govoreći o aktualnosti Matejeva izvješća, nadbiskup je izrazio zabrinutost zbog gubitka osjećaja pripadnosti pojedinca u suvremenom društvu, rekavši kako „čovjek sve više postaje anonimac u društvu anonimnih zaboravljajući pri tome na Boga koji svakoga pojedinca zove po imenu“. Dodao je i kako je potrebno posvetiti ljubav, pažnju i pozornost onima koji su živjeli prije nas jer im dugujemo vjeru, ime i prezime te svoje nasljedstvo.

Ističući važnost Marijina rođenja, naglasio je kako ona nije izmišljena utjeha nego dar nade čovječanstvu. „U nju su položena nebeska obećanja, a po njezinoj spremnosti i velikodušnom pristanku ‘neka mi bude’ ostvarene su Božje nakane i nada čovječanstva. A nada je uvijek bila i ostala pogon života, osiguranje budućnosti, most nad ponorom i vjerni saveznik protiv smrti i nestanka“, ustvrdio je mons. Puljić.

Pojasnio je i posebnu povezanost Marije s hrvatskim narodom kroz povijest, rekavši:

Marija je zajedno sa svojim Sinom oblikovala naš narodni ethos, odgajala pokoljenja naše djece i mladih, očuvala brojne obitelji od raspadanja i propasti, utješila brojne nemoćne, ranjene i bolesne“.

„Mnogi su naši slavni vladari i narodni velikani zasjali kao izvrsna Marijina djeca. Prisjetimo se naše ‘dobre kraljice’ Jelene koja je u Solinu dala izgraditi crkvu u čast Mariji, pa je danas nazivamo našim prasvetištem kod Gospe od Otoka. Sjetimo se i kralja Zvonimira i njegovih zavjetnih crkava i darovnica, Zrinskog i njegovog pouzdanja u Mariju i tolikih drugih odanih Gospinih štovatelja“, dodao je.

Zaključujući, potaknuo je sve prisutne na povratak korijenima te na povjeravanje sadašnjosti i budućnosti Majci Mariji.

Misno slavlje završilo je tradicionalnom marijanskom procesijom kroz veličanstven krajolik svetišta.