Dubrovnik i zaleđe - identitet i vjera
Predavanje na temu: Dubrovnik i zaleđe - identitet i vjera.
U četvrtak 21.veljače u glazbenoj dvorani Kneževa dvora održano je predavanje na temu: Dubrovnik i zaleđe - identitet i vjera. Predavanje je održao doc. dr. sc .Marinko Marić, a na predavanju je govorio o stoljetnoj povezanosti Dubrovnika i zaleđa te povijesnom odnosu Dubrovačke i Trebinjsko-mrkanjske biskupije kroz tisuću godina.
Dr. Marić je uvodno objasnio što je to zaleđe i što se pod tim podrazumijeva i što je značilo za Dubrovnik, kakve su bile socijalne i ekonomske veze zaleđa i Dubrovnika, što je to bila vjerska povezanost koja je utjecala na povezanost Dubrovnika i zaleđa, kakva je bila povezanost dubrovačke Crkve s Crkvom u zaleđu, istaknute osobe koje su povezivale Dubrovnik i zaleđe, što su sve te migracije iz zaleđa prema Dubrovniku značile i kakva je danas slika u demografskom smislu. Taj prostor zaleđa, istaknuo je dr. Marić, bio je Dubrovniku jako važan jer je Dubrovnik kroz prošlost dosta ovisio o zaleđu i zbog sigurnosnih razloga a isto tako i ekonomskih.
Za Dubrovnik je uvijek bilo važno kako je u zaleđu, je li vlada mir, sigurnost, ima li nedaća i gladi, kakve su vremenske prilike. Dubrovniku kao katoličkom gradu je bilo važno da su mu ljudi iste vjere s druge strane granice. Dubrovniku je također bilo važno kakva je situacija u zaleđu zbog sigurnosti trgovine. Zaleđu je Dubrovnik isto tako bio važan jer su ljudi iz zaleđa dolazili raditi u Dubrovnik i donosili su svoje proizvode koje su prodavali i tako razvijali trgovinske odnose s Dubrovnikom i na taj način zarađivali novac da bi mogli prehraniti svoje obitelji.
Ono nešto što se stalno događalo bile su migracije iz zaleđa u Dubrovnik. Vjerski identitet ljudi iz zaleđa bio je važan Dubrovčanima tako da su katolici iz zaleđa mogli čak raditi i neke poslove koji su bili zakonom određeni samo za ljude iz Dubrovnika npr. časnici na brodovima. Dubrovnik je kroz cijelu svoju povijest, naglasio je predavač, bio katolički i vjeran Rimu. Veliki dio podrijetla Dubrovačkog stanovništva potječe iz zaleđa. To se nije dogodilo u sto godina nego je trajalo više stotina, rekao je dr. Marić. Čak ako se vratimo malo dalje u povijest može se vidjeti da i jedan dio dubrovačkog plemstva, oko dvadeset posto potječe iz zaleđa, npr. obitelj Gozze. Puno je uglednih osoba porijeklom iz zaleđa posebno svećenika. Osoba koja je najviše povezala zaleđe i Dubrovnik je Josip Ruđer Bošković . Ta višestoljetna povezanost Dubrovnika i zaleđa rezultirala je time da je danas deset najčešćih dubrovačkih prezimena sa područja zaleđa.