Misno slavlje prvog utorka u povodu početka pobožnosti Trinaest utoraka u čast sv. Antunu
Misno slavlje prvog utorka u župi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu
Zagreb (IKA)
Hrvatski katolički radio emitirao je u utorak 17. ožujka prijenos misnog slavlja prvog utorka iz crkve Sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu u povodu početka pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu.
HKR je prenosio misno slavlje prvog utorka s obzirom na liturgijske odredbe o ograničenom broju vjernika koji smiju sudjelovati na misi te će misna slavlja u 19 sati i ubuduće prenositi u svome programu i na službenoj Facebook stranici.
Misno slavlje predvodio je fra Roko Bedalov, župnik župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu koji je na početku slavlja istaknuo kako se ove godine slavi više obljetnica: 825 godina rođenja sv. Antuna, 800 godina ulaska u franjevački red i odabira imena Antun te 25 godina od dolaska moći sv. Antuna u svetoduško svetište i svečanog slavljenja pobožnosti Trinaest utoraka.
U homiliji je fra Roko istaknuo da, ponajviše kroz pobožnost Trinaest utoraka i blagdan sv. Antuna, na stotine hodočasnika i tisuće vjernika obilazi relikvije sv. Antuna koje se čuvaju u tom svetištu na Svetom Duhu te dolaze kako bi tražili zagovor i pomoć od Sveca svega svijeta. “Zavjetni kalež koji imamo ovdje u svetištu i večeras će biti pun vaših molitava, žudnji, potreba. Svega onoga što imate prenijeti Svecu svega svijeta”, naveo je fra Roko te posebice pozdravio one koji iz svojih domova putem radijskih valova prate misu podsjetivši da među njima zasigurno ima starijih i bolesnih. “Onih koji su ugrožena skupina u ovoj virusnoj epidemiji i zabrinuti su, kako za svoj život tako i za svoje zdravlje”, rekao je te se spomenuo i onih koji su iz obzira prema starijima i bližnjima ostali u svojim domovima “upravo u odgovornosti prema svojim radnim mjestima i prema svojim obiteljima”, pohvalivši obzir i odgovorno ponašanje svih vjernika.
Fra Roko je također još jednom podsjetio na naputak zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića svima koji su lošijeg zdravlja i koji su imali razne kontakte da se suzdrže od dolaska među druge vjernike da ne bi dodatno proširili epidemiju “pozivajući na odgovornost koja nas veže, kako u kršćanskom habitusu, tako i u našim građanskim obvezama da pokažemo da imamo i vjere jedni u druge i da se možemo osloniti na odgovornost jednih i drugih.”
Fra Roko rekao je da je ovo godina mnogih jubileja vezanih za sv. Antuna koji okuplja kroz cijelu godinu, ali ponajviše kroz utorke za koje su se svi u svetištu te mnogi štovatelji pripremali posebnim duhom. “Volja je Božja kao i viša sila da se na ovakav način događa ovaj prvi utorak posvećen sv. Antunu. Uistinu pokazuje koliko smo spremni jedni za druge imati volje, pozornosti i ljubavi o kojoj nas vjera, u našem životu, itekako uči”, napomenuo je fra Roko usporedivši vrijeme u kojem je živio sv. Antun s današnjicom. “U vrijeme sv. Antuna postojala je potreba da netko živi, radi, propovijeda među najmanjima. Upravo karizma sv. Franje tog vremena oduševila je i samoga mladića Antuna koji ušao u franjevački red vidjevši one mučenike u Maroku koji su otišli krivovjercima naviještati živoga Boga Isusa Krista. Njihov polet i mučeništvo promijenilo je život Ferdnanda koji ulazi u franjevački red i uzima ime Antun što se dogodilo prije točno 800 godina.”
Spomenuo se fra Roko i povijesti hrvatskog naroda koji je, kako je naveo, u najtežim vremenima znao pronaći zahvalnost Bogu bilo gradnjom mnogih svetišta, ili pak slaveći mnoge mise, organiziranjem hodočašća te prikazujući Bogu žrtve i odricanja. “I kada pamtimo tolika stoljeća naše hrvatske povijesti, znamo da je bilo mnogo vremena trpljenja i mnogo neizvjesnih trenutaka”, rekao je fra Roko spomenuvši se Oluje i Domovinskog rata kada su, upravo u tom razdoblju, moći sv. Antuna donesene u svetište. “Ispreplelo se to tada s onih milijun krunica koje je hrvatski narod molio za slobodu, jedinstvo i prestanak rata koji je tada bio. Mi smo danas pak okupljeni u molitvu pred sv. Antunom za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, ali molimo kao hrvatski narod i za oslobođenje od ove epidemije koronavirusa koji terorizira cijeli svijet, Europu, pa tako i našu domovinu”, naveo je fra Roko podsjetivši da je i vrijeme u kojem je sv. Antun živio za Crkvu bilo krizno vrijeme, ali je on to vrijeme obogatio propovijedajući onima malenima, neukima, zapravo marginaliziranima.
“Možemo li učiniti mnogo u današnjem vremenu i današnjem svijetu? Kao pojedinci teško. Kao zajednica sigurno mnogo više. Potrebno je da uistinu budemo povezani u činjenju dobra. Tada će naša djela odjekivati snažnijim glasom. Ali ako naša vjera ne bude dosljedna, vrlo brzo izblijedjet će taj Božji glas i ta inicijativa dobra u našem društvu. Stoga nas početak ovih Trinaest utoraka, kao i tolike nakane koje želimo prikazati Bogu za sebe, za svoje najbliže, svoje obitelji i potrebe koje su vremenite u našim životima, ovdje žele ujediniti da po zagovoru i primjeru sv. Antuna, Božjeg miljenika i crkvenog naučitelja i mi u svojim životima donesemo odluke vjernosti Katoličkoj Crkvi te poslušnosti našim biskupima i Papi, da slijedimo naputke koje nam daju. Ne da tražimo svoje teologije i srljamo u krive nauke, već da budemo vjerni svojoj Crkvi. Nakon toga da itekako budemo pažljivi prema kruhu koji trebamo dijeliti jedni s drugima, a to su u ovim trenucima svakako naši najstariji i bolesni”, rekao je fra Roko pozivajući vjernike da zahvaljuju Bogu na daru vlastitoga života. Pozvao je također na zahvalu za one koji su najugroženiji pomažući bolesnicima i njegujući ih te je homiliju zaključio riječima da “na takav način slika svijeta i društva u kojem živimo postaje slika koja čini dobro.”
Zbog novonastale zdravstvene situacije s pandemijom koronarivusa, na prvi utorak nije bio u mogućnosti doći vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.