Grkokatolička Crkva, prema drevnoj kršćanskoj tradiciji, slavi sve znane i neznane svece u nedjelju poslije Duhova – Pedesetnice. ”Crkva tako od najstarijih vremena, još od drevne kršćanske Antiohije gdje se ovo slavljenje svetih u nedjelju po Duhovima vrlo rano uvriježilo, svjedoči da je svaka svetost plod Svetoga Duha. Kršćani su obilježeni Svetim Duhom i na krštenju i na miropomazanju, i nose u sebi ogromni potencijal da, surađujući s Božjim Duhom, u životu mogu činiti velika i dobra djela. A velika i dobra djela ne znači uvijek činiti spektakularne stvari. Može to biti i jednostavan svakodnevni odnos, život ljubavi i poniznosti prema bližnjima, vjerno vršenje Kristovih evanđeoskih zapovijedi, iskreni i smireni duhovni i molitveni život. Zasigurno je takvih plemenitih i dobrih kršćana bilo među nama uvijek, možda i neprimijećenih, ali svakako svetih u Božjim očima. I zato ih ove nedjelje slavimo, na njima zahvaljujemo i njihovom se zagovoru preporučujemo. Biti svet je uvijek poziv svakoga kršćanina. I svako naše učinjeno dobro i iskreno izrečena molitva jesu dar i djelo Svetoga Duha koji u nama i po nama usprisutnjuje Kraljevstvo nebesko na zemlji. Svi smo potrebni Svetoga Duha i njegovih darova, i kao pojedinci, i kao zajednica, i ovaj namučeni grad Vukovar, i naša Domovina i cijeli svijet. Zato, što budemo vjerniji Duhu Božjemu to ćemo biti svetiji, a s nama i naša okolina i svi oko nas”, poručio je mons. Stipić. U Vukovaru se susreo i sa sestrama Reda sv. Bazilija Velikoga (Bazilijanke) koje djeluju pri župi.

Grkokatolička župa Krsta Kralja u Vukovaru osnovana je 1962., a gradnja župne crkve počela 1964. te je do 1990. bila potpuno završena. Već sljedeće godine teško je oštećena u srpsko-četničkom razaranju i okupaciji grada – heroja i cijeloga Podunavlja. Osim u materijalnom stradavanju, župa je imala velike gubitke i u ljudstvu, otprilike 15 posto župljana mlađe dobi izgubilo je živote u Domovinskom ratu. Danas ima oko 800 župljana, od kojih su oko 550 praktični vjernici. U župi u kojoj su većina stanovnika podrijetlom Rusini i Ukrajinci, i liturgija se (uz staroslavenski) slavi i na njihovim materinskim jezicima, na kojima se i propovijeda. Rusina je u župi oko 500, a Ukrajinaca oko 300.

Povratkom po mirnoj reintegraciji Podunavlja u Vukovar, već 1996. počela je obnova župne crkve, koja je građevinski potpuno završena, a i unutrašnjost joj je uređena i opremljena. Ima i ikonostas te dva mozaika, u gornjem dijelu oltara Krista Kralja, a u donjem dijelu Posljednja večera.