Prije početka euharistijskog slavlja kojim se već dvadeset i osmu godinu obilježava spomen na zaštitnicu grada Zagreba, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u pozdravnom je govoru izrazio želju da molitva potakne zajedništvo i sklad među stanovnicima Grada Zagreba te slogu i solidarnost u izgradnji domovine Hrvatske.

“Dragi Zagrepčani, s vama sam večeras i ja hodočasnik Mariji, Božjoj i našoj Majci, kojoj prinosim vaše molitve i nade. Presveta Bogorodica je u trajnom pohodu svojim vjernicima. Ona nas u radostima i kušnjama svakodnevnog života uči vjerovati, nadati se i ljubiti”, kazao je Kardinal pa nastavio “Kao Crkva mi smo Božji narod u hodu, zajednica koja korača s Kristom i za Kristom, svjesni da zemlja nije naš konačni dom. Stoga u svom hodu prema uzvišenijem cilju ne ispuštajmo iz vida bližnje kojima je potrebna pomoć i Božje milosrđe.”
Predstavljajući predvoditelja slavlja, kardinala Duku, Kardinal je podsjetio na višestoljetnu povezanost Hrvatske i Boemije, Zagreba i Praga sve do teških vremena komunističke diktature. Zahvalni smo kardinalu Duki što se unatoč brojnim obvezama rado i spremno odazvao pozivu da s nama proslavi Zaštitnicu našega Grada, podijeli s nama radost ovoga Slavlja i uputi nam riječ biskupskoga zajedništva – zaključio je kardinal Bozanić.

Homiliju u euharistijskom slavlju izrekao je kardinal Duka, koji je na početku podsjetio da zagrebačka katedrala, kao i ona u Pragu, ima dugu povijest. Ističući da je ona i mjesto posljednjeg počinka hrabrog borca i pastira svoga stada, blaženog kardinala Alojzija Stepinca, čovjeka koji započinje niz četvorice primasa: Stepinac, Mindszenty, Beran, Wyszyński, a možemo reći i da dijeli njihovu zajedničku i bolnu sudbinu, kardinal Duka je naglasio kako njih četvorica govore jasnim jezikom čak i danas, kada je naša Crkva za koju su oni radili, živjeli i trpjeli, napadana sličnim ideologijama i metodama. “Naši napori za kanonizaciju ove četvorice crkvenih pastira su nada, ali i smjer u kojem se danas trebaju odvijati naši koraci i stavovi. Bez hrabrosti i istinitosti Crkva ne može opstati, a ni oni ne bi mogli biti sveci”,kazao je Kardinal.

U nastavku homilije osvrnuo se na pojavu u društvu u kojem često možemo čuti da Crkva ženi uvijek daje samo sporednu ulogu, posebno onu u kuhinji uz peć. “Ako, kada slavimo liturgiju, u prvom kanonu, u molitvi „U ovom zajedništvu“, izbrojimo imena svetih mučenika – muškaraca i svetih mučenica – žena, vidimo da postoji uravnoteženost.

U crkvi slavimo svetice; majke, udovice, djevice, čak i djevojčice, ali imamo i Učiteljice Crkve!”, rekao je Kardinal te nastavio: “Još se nisam u životu susreo s  Učiteljicama marksizma i lenjinizma. Mislim da se to podrazumijeva, jer žena – majka nije sijačica zavisti i mržnje nego majčinske ljubavi. Koliko puta je samo ovdje izrečeno ono obraćanje, Majko Božja. Da, vaša je katedrala posvećena Djevici Mariji, njezinu Uznesenju. Ona slijedi svog Sina, Onoga koji je postao čovjekom u njezinoj utrobi.”

Prema prvim stranicama Biblije, nastavio je kardinal Duka, čovjek je stvoren kao muškarac i žena, čovjek je slika Božja, oblikom, ali u komplementarnosti. Kako razumjeti Božje ukazanje u oplođenom jajašcu? – upitao je Kardinal te dodao: “Nitko nikada nije vidio Boga. Dakle, kakvu možemo imati predodžbu o Bogu? Iskreno, ne možemo! Kao što oplođeno jajašce ne nalikuje čovjeku, ni muškarcu niti ženi. Ali u njemu postoji ogroman potencijal, skrivena mogućnost, sposobnost da postane i bude potpunim čovjekom, muškarcem ili ženom. I to je razlog zašto štitimo ljudski život od njegova početka, od tog djelića sekunde u kojem je prisutan genom žene ili muškarca.”

Napomenuo je kardinal Duka da Djevica Marija, zaštitnica glavnog grada Zagreba, obavlja ulogu žene majke, koja štiti svoje dijete devet mjeseci pod srcem, koja ga hrani vlastitim tijelom, vlastitim mlijekom, liječi ga od bolesti i bdije kod njegove postelje. Stoga i svi mi kada smo bili mali, tražili smo prvo utočište kod svoje majke – naglasio je pa podsjetio na zaštitničku moć naše Nebeske Majke tijekom povijesti, počevši od bitke kod Lepanta, Tridesetogodišnjeg rata, Drugog svjetskog rata, pa sve do danas. “Mislim, da čak i u ovim našim teškim, sigurnosno napetim vremenima, imamo zaista nadu i razlog otići k njoj, nebeskoj zaštitnici Zagreba. Ići ćemo po kamenitom putu. Kamen je simbol snage i odanosti. U Starom zavjetu psalmist pjeva Bogu: „Ti si moja stijena…“ Kao Božja djeca, trebali bismo biti čvršći na ovom putu, kako bismo opstali u svojoj vjeri poput kamenih zidova” zaključio je svoju homiliju kardinal Duka.

Proslava svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata završila je svečanom procesijom od zagrebačke katedrale do Kamenitih vrata, gdje je posvetnu molitvu predanja izmolio kardinal Bozanić, a završni blagoslov podijelio kardinal Duka.

Nakon pozdravnog govora kardinala Bozanića, u znak zahvalnosti za ovaj susret i na trajan spomen, Kardinal je praškom nadbiskupu kardinalu Duki uručio reljefni odljev u bronci lika Majke Božje od Kamenitih vrata, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.

Uz kardinala Bozanića, u koncelebraciji euharistijskog slavlja bili su mons. Fernando Martín Croxatto, biskup u Nequenu (Argentina), mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki i metropolit, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski, pomoćni zagrebački biskupi mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, o. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, mons. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru, mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u miru, mons. Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije u miru, mons. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački u miru, mons. Marinko Mlakić uime šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića, mons. Miljenko Aničić uime banjolučkog biskupa mons. Franje Komarice, savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi mons. Janusz Blachowiak, mons. Marko Cvitkušić, generalni vikar Sisačke biskupije, provincijali redovničkih zajednica te oko stotinu svećenika Zagrebačke nadbiskupije.

Proslavi zaštitnice grada Zagreba prisustvovao je i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić i predstavnici gradske vlasti te predstavnici brojnih gradskih udruženja, od vatrogasne postrojbe do braniteljskih udruga.

Euharistijsko slavlje pjesmom je animirao Katedralni zbor pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.
Foto: Bernard Čović/GK