Uz biskupa Škvorčevića s katoličke strane sudjelovao je generalni tajnik HBK biskup Petar Palić, iz Srpsko pravoslavne Crkve mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić i slavonsko-pakrački episkop Jovan Ćulibrk, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević te predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović. Glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da-Don bio je spriječen bolešću.

U pozdravnoj riječi biskup Škvorčević kazao je kako je ovaj susret „na neki način odjek i nastavak zajedničkog molitvenog iskustva u Jasenovcu, 2. svibnja ove godine prigodom Jom Hašoa, na koji nas je pozvao Kotel Da-Don, glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj“. Potom je biskup istaknuo: „Smatrao sam prikladnim da se ovaj susret održi u sjedištu HBK, gdje hrvatski biskupi razmatraju i donose odluke o brojnim pastoralnim pitanjima. Među njima važno mjesto ima i nastojanje oko evanđeoske povezanosti s kršćanskim Crkvama i zajednicama, napose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, te oko dijaloškog odnosa prema pripadnicima drugih religija, prvenstveno prema Židovima i muslimanima. U tom duhu prenosim vam pozdrave predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića te njegovu molitvenu potporu našem radu“. Biskup Škvorčević je dodao kako uvaženim sudionicima susreta zajedno s generalnim tajnikom HBK biskupom Palićem svjedoči poštovanje hrvatskih biskupa, ustvrdivši kako su „kršćani, Židovi i muslimani baštinici Abrahamove vjere te se prepoznaju u tom svjetlu kao braća, i da to žele snažnije svjedočiti u hrvatskom društvu i zauzimati se za vrijednosti koje su nam zajedničke“.

Spomenuo je „da nas na to potiče papa Franjo i u svom govoru održanom 21. lipnja 2019. kad je u Napulju na znanstvenom skupu o ‘Veritatis gaudium u mediteranskom kontekstu’ osvijetlio značenje kršćanske ekumenske povezanosti, a o dijaloškim nastojanjima kazao kako napose studenti teologije trebaju ‘biti odgojeni za dijalog sa židovstvom i islamom da bi razumjeli zajedničke korijene i razlike našeg vjerskog identiteta te tako učinkovitije pridonijeli izgradnji društva koje cijeni različitost i potiče poštovanje, bratstvo i miran suživot’“.

Na kraju biskup je kazao „da smo svjesni da pored Abrahamovske vjere baštinimo iz prošlosti i posljedice sukoba na vjerskoj i nacionalnoj razini, kojima kao duhovne osobe trebamo pristupiti praštanjem i promicanjem pomirenja te na naš specifičan način, usred podjela u hrvatskom društvu, svjedočiti zajedništvo, razumijevanje i povjerenje“. Zaključio je: „Neka Bog blagoslovi naša današnja razmišljanja i odluke u skladu sa svojim naumom“.

Na programu susreta bio je osvrt na međureligijsku molitvu u Jasenovcu 2. svibnja ove godine prigodom Jom Hašoa. Pozitivno vrednovanje tog iskustva pokrenulo je raspravu o sudjelovanju predstavnika vjerskih zajednica na komemoracijama žrtava II. svjetskog rata i neposredno nakon njega, napose u Jasenovcu, te su utvrđena zajednička načela po kojima će se ravnati u navedenom pitanju. Pored toga razgovaralo se i o mogućnostima suradnje vjerskih zajednica na drugim područjima te o zauzimanju za zajedničke vrijednosti u hrvatskom društvu. Susret je protekao u otvorenom i prijateljskom ozračju, navodi se u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.