Sveti Otac spomenuo se radosti djece s kojom se susreo te ponovno istaknuo da je dužnost države pobrinuti se za obitelj. Rekao je da je ksenofobija bolest, i zatražio da se identitet narodā očuva od ideoloških kolonizacija. Osvrnuo se također na kritike koje mu stižu, a na pitanje o napastima raskola odgovorio je: Molim se za to da ih ne bude, ali ne bojim se.

Na pitanje jednoga mozambičkog novinara što očekuje od mirovnoga procesa u Mozambiku, Papa je kazao da se nada da će se on nastaviti, iako je imao svoje dobre i loše trenutke, ali je na kraju završio povijesnim zagrljajem. Molim se za njegov nastavak i pozivam sve da se potrude kako bi on doista napredovao (…) Vođe suprotstavljenih stranaka trebaju se potruditi ići jedan drugom u susret, rekao je Papa, a onda zahvalio svima koji su pomogli u tom mirovnom procesu.

Istoga je novinara zanimao i problem mladih u Africi. Afrika je mladi kontinent, primijetio je Papa, ako ga usporedimo s Europom, ponovit ću ono što sam rekao u Strasbourgu: majka Europa postala je gotovo „baka Europa“. Ostarjela je, u Europi proživljavamo vrlo tešku demografsku zimu. Moje je osobno mišljenje da je problem u blagostanju; u privrženosti blagostanju. Važni su blagostanje i mir, ali to vodi do starenja.

Afrika je, naprotiv, puna života, kazao je Papa te istaknuo kako su ga se posebno dojmili ljudi koje je viđao tijekom putovanja, koji su dizali uvis svoju djecu kao da žele reći „to je moje blago, to je moja pobjeda, moj ponos“. Dijete je blago siromašnih. Ali, dijete je također blago domovine, zemlje, primijetio je Papa. Vaš je izazov odgojiti te mlade i donositi zakone za njih; obrazovanje je u ovom trenutku glavni izazov u tvojoj zemlji. Zakoni o odgoju i zdravlje u ovom su trenutku tamo prioriteti, rekao je Papa obraćajući se novinaru iz Mozambika.

Ksenofobija je bolest, i nije problem samo u Africi. Ona je ljudska bolest, poput ospica. To je bolest koja uđe u neku zemlju, pojavi se na kontinentu, i počnu se graditi zidovi koji, međutim, ostavljaju samima one koji ih grade. U Africi postoji kulturalni problem koji valja riješiti, a to je tribalizam. Za to je potrebno zauzimanje u odgoju, približavanje različitih plemena kako bi se stvorila jedna nacija, napomenuo je Papa.

Odgovarajući novinarki s Madagaskara na pitanje o mladima i obitelji, papa Franjo istaknuo je da je obitelj zacijelo odgovorna za odgoj djece; za prenošenje vrijednosti mladima, za njihovo odrastanje. Na Madagaskaru je problem obitelji povezan sa siromaštvom, s nedostatkom posla, a često i s iskorištavanjem na poslu. Bitni su zakoni koji zaštićuju rad i obitelj, ali i obiteljske vrijednosti koje često postoje, ali ih siromaštvo uništi, primijetio je Papa te istaknuo da država treba brinuti o obitelji i o mladima.

Sveti Otac osvrnuo se i na međunarodne ustanove te napomenuo da ih valja jačati. Treba omogućiti da Ujedinjeni narodi dobro obavljaju svoju ulogu, te da Europska unija ojača sa stajališta pravednosti, bratstva i zajedništva. Upozorio je na ideološke kolonizacije koje žele ući u kulturu narodā i promijeniti ju te homogenizirati čovječanstvo. Zamisao je to globalizacije poput kugle. Naprotiv, prava globalizacija nije kugla, nego poliedar u kojemu svaki narod čuva svoj identitet, ali se ujedinjuje s cijelim čovječanstvom. Ideološka kolonizacija pak želi izbrisati identitet drugih kako bi svi postali jednaki. Valja poštovati identitet naroda, to je pretpostavka koju treba uvijek štititi, istaknuo je Papa.

Što se tiče komunikacije i informiranja, Sveti Otac prije svega je istaknuo da komunikacija treba biti čovječna, a to znači konstruktivna, odnosno treba pomoći u rastu drugoga. Komunikacija se ne smije rabiti kao ratno sredstvo, jer je protiv čovjeka, uništava.

Zaštita okoliša, morā i prirode općenito, bila je još jedna tema na koju se osvrnuo Papa te pritom podsjetio na molitvenu nakanu za ovaj mjesec, a to je upravo zaštita oceana koji nam daju i kisik koji udišemo. Treba štititi ekologiju, biološku različitost koja je naš život, i kisik, koji je naš život. Međutim, i u tom smislu Papa je upozorio na korupciju. Kada se društveno-politička odgovornost preuzme kao osobna korist, tada se iskorištavaju vrijednosti, priroda i ljudi, upozorio je Sveti Otac.

Što se pak tiče upućenih mu kritika, Papa je rekao da one uvijek pomažu. Kada netko primi neku kritiku odmah si treba postaviti autokritiku i upitati se je li to istina ili nije. Ja iz kritika uvijek izvlačim neku prednost. Kritika je čimbenik gradnje, i ako tvoja kritika nije ispravna budi spreman za odgovor koji ćeš dobiti, te tako razviti dijalog i postići dobar rezultat. To je dinamika istinske kritike, objasnio je Papa te dodao da je iskrena kritika otvorena za odgovor, a to pomaže i izgrađuje.

Naprotiv, kritizirati ne želeći čuti odgovor, i ne sudjelovati u dijalogu, znači ne voljeti Crkvu; to znači da se slijedi neka zadana ideja da se promijeni Papa ili da dođe do raskola. Mogućnost raskola u Crkvi uvijek postoji, ali je to mogućnost koju Gospodin ostavlja ljudskoj slobodi. Ne bojim se raskola; molim se za to da ih ne bude, jer je u igri duhovno zdravlje mnogo ljudi. Neka bude dijaloga, neka bude ispravljanja ako dođe do neke pogreške, ali put raskola nije kršćanski, napomenuo je papa Franjo, prenosi Vatican News.