Viješću o imenovanju mons. Dražena Kutleše za novoga splitskog nadbiskupa koadjutora te mons. Petra Palića za novoga mostarskog biskupa, naslovna stranica otvara novi broj. Na tu se vijest na narednim stranicama nadovezuju i poruke dobrodošlice koje su mons. Kutleši i mons. Paliću uputili nadbiskup Marin Barišić i biskup Ratko Perić.

Komentar u novom broju Glasa Koncila napisao je zamjenik glavnoga urednika Branimir Stanić koji se osvrće na nedavnu odluku austrijskoga parlamenta o zabrani svečanosti u spomen na bleiburški masakr. „Odluka koju su izglasali austrijski zastupnici neizravno poziva da se sporna pitanja riješe i uz pomoć dijaloga dviju država i uz pomoć Europske unije. To se može shvatiti kao povijesna šansa novoizabrane hrvatske vlasti da, makar na inicijativu druge države, bude prva koja će stati na kraj onima koji desetljećima oduzimaju dostojanstvo bleiburškim žrtvama“, piše Branimir Stanić.

U rubrici Intervju objavljen je razgovor s dr. sc. Matom Artukovićem, znanstvenikom s podružnice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, o hrvatsko-židovskim odnosima kroz povijest. „U vrijeme NDH određeni broj Židova proglašen je ‚počasnim arijevcima‘. Vjerojatno nigdje drugdje u porobljenoj Europi nije postojala takva kategorija. To je osiguralo opstanak određenomu broju pripadnika židovskoga naroda. Vjerojatno je jedino u Zagrebu, od svih porobljenih zemalja, tijekom sve četiri godine postojanja NDH djelovala Židovska općina“, objasnio je dr. Artuković.

U novom broju Glasa Koncila objavljen je i razgovor s dr. Vincenzom Bassijem, čelnikom Europskog saveza katoličkih obitelji, koji je progovorio o nadolazećim izazovima korona-krize. U razgovoru je dr. Bassi među ostalim naglasio kako je pandemija „pokazala važnu činjenicu da je obitelj osnovni i neophodan ‚motor društva‘. Bez obitelji ljudi i države ne bi mogli proći kroz pandemiju, jer se pokazalo da su upravo obitelji prvo mjesto solidarnosti, posebice među različitim naraštajima. Obitelji su se svakoga dana suočavale s brojnim izazovima – u tome su najčešće bile same, primajući tek rijetku potporu države.“

U teološkom osvrtu Darko Grden predstavlja dokument „Karizmatski pokret i obnova u Duhu u Katoličkoj Crkvi. Fenomenološka analiza i pastoralne smjernice“ koji je izradilo Vijeće HBK za nauk vjere. „U karizmatskom pokretu prevladavaju laici, odnosno ‚Crkva koja izlazi‘, koja je bliska svakomu vjerniku na periferiji Crkve. Papa Franjo naglašava da Crkva treba biti uz ljude koji su u nevolji, prepoznati njihove konkretne poteškoće i njima, tamo gdje jesu, posvjedočiti Božju milosrdnu ljubav. U tom smislu treba promatrati i nove karizmatske pokrete kao izvor za obnovu Crkve i njezina misijskoga i evangelizacijskoga poslanja“, stoji u dokumentu.

Je li prisutnost migranata u Europi tek bezazlena priča o potrazi za boljim životom ili se iza toga kriju dublji problemi, odgovora dr. fra Luka Marković na 10. stranici. „Stanje je već sada dovoljno dramatično u pojedinim europskim državama u kojima se nalazi veća islamska populacija, koja se teško integrira u liberalno zapadno društvo“, upozorava dr. fra Luka Marković. O koronavirusu i pojavi dvorske znanosti piše prof. dr. Valerije Vrček koji slučaj pandemije koronavirusa predstavlja kao vrstu intelektualnog poraza jer političari postaju oni koji spašavaju temeljni sadržaj znanosti – propitivanje i sučeljavanje s tezama i argumentima.

Reportaža donosi dašak Slavonije, predstavljajući vjerski život Đurđenovca, župe koja je izrasla iz radničke kolonije s kraja 19. stoljeća, dok u rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi svoje iskustvo vjere i župnih aktivnosti iznosi Marija Vuković, mlada televizijska novinarka iz Karlovca.